Ekonomija - Bosna i Hercegovina

Recesija u EU potapa privredu BiH

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, za 11 mjeseci ove godine na ino-tržište plasirana je roba vrijedna 15,478 milijardi KM, a pad izvoza bilježi se i kod zemalja CEFTA i na tržište EU.

Od januara do novembra ove godine BiH je u zemlje CEFTA plasirala robu vrijednu 2,893 milijarde KM što je za 4,2 odsto manje nego u istom periodu 2022. godine. Izvoz u zemlje EU iznosio je 11,345 milijardi KM, što je za 7,4 odsto manje nego u istom periodu lani. 

U Direkciji za ekonomska planiranja BiH istakli su da je BiH u ovoj godini imala usporen trend ekonomskog rasta, zaposlenosti i inflacije.

- Makroekonomska kretanja u BiH direktno su uslovljena ekonomskim trendovima i situacijom u EU i dalja ekonomska kretanja zemlje isključivo će biti vezana za evropske integracije i ekonomiju Unije - saopšteno je juče nakon sastanka predstavnika Direkcije sa članovima Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj Parlamenta BiH.

Na sastanku je izražena zabrinutost u pogledu pojedinih statističkih pokazatelja koji, između ostalog, ukazuju na pad industrijske proizvodnje, ograničene strane investicije, kao i neiskorištene potencijale u oblasti proizvodnje i izvoza električne energije i pitke vode.

Pad industrijske proizvodnje brine i prvog čovjeka Privredne komore RS.

- U Srpskoj još nemamo pokazatelje za 11 mjeseci, ali oni su od januara do oktobra dosta negativni. Industrijska proizvodnja je za deset mjeseci pala za dva odsto u odnosu na lani, ali je daleko veći problem što je prerađivačka industrija imala pad fizičkog obima proizvodnje od 5,3 odsto što je pokazatelj krize. To se reflektovalo i na spoljnotrgovinsku razmjenu. Iz mjeseca u mjesec raste spoljnotrgovinski deficit i ti trendovi nisu nimalo dobri - rekao je za “Glas” direktor Privredne komore RS Pero Ćorić.

On je dodao da je najpogođenija drvna industrija gdje je pad obima proizvodnje veći od 25 odsto.

- Na udaru su i metalski i obućarski sektor. Mnoga preduzeća još nisu potpisala ugovore za sljedeću godinu, a ogroman je i pritisak stranih partnera na smanjenje cijena dok troškovi proizvodnje rastu. Još nije definisan ni iznos najniže plate u idućoj godini, a sve to privredu dovodi u neizvjesnu situaciju i nagovještava još težu poslovnu godinu. Inflacija jeste stavljena pod kontrolu, ali je i dalje je u visokim procentima i ne ide u prilog razvoju ekonomije - rekao je Ćorić.

I direktor i vlasnik Fabrike obuće “Dermal” iz Kotor Varoša Radenko Bubić tvrdi da će iduća godina biti još gora po privredu.

- Svakodnevno se otkazuju narudžbe, prodaja modne obuće bilježi pad od 50 odsto, a vojne i radne 20 odsto. Nismo uspjeli produžiti sve ugovore koje smo imali lani, pregovaramo sa drugim kupcima i dobavljačima, vidjećemo šta će biti. Svaki mjesec informacije koje stižu iz Evrope su sve gore i smatram da će u februaru i martu biti najgore - dodao je Bubić.

Bolovanja

Radenko Bubić kaže da rad njegovog preduzeća otežava činjenica da je svaki dan na bolovanju između 180 - 200 radnika.

- U ovom vremenu krize to niti mogu niti hoću da plaćam, tako da je plan da se u skorije vrijeme riješimo jednog broja neradnika koji su non-stop na bolovanju i ne ostvaruju nikakvu produktivnost - dodao je Bubić.