Ekonomija - Crna Gora

SB: Rast ekonomije 0,8 odsto u narednoj godini

Crnogorska ekonomija će, prema projekcijama Svjetske banke (SB) u narednoj godini ostvariti rast od 0,8 odsto, u odnosu na Vladinu prognozu od 2,5 odsto, dok će najveći rizik predstavljati eventualno aktiviranje garancija za Kombinat aluminijuma Podgorica (KAP).

Viši ekonomista SB za Crnu Goru i Hrvatsku, Sanja Madžarević-Šujster, kazala je da će prema njihovim prognozama ekonomski rast Crne Gore u narednoj godini biti manji nego što je Vlada, kako kaže, ambiciozno pretpostavila.

"Nadamo se da će dodatni napori ka poboljšanju prikupljanja prihoda rezultirati dodatnim olakšanjem na prihodnoj strani, ali problem bih više skrenula na rashodnu stranu gdje najveći rizik dolazi usljed eventualnog aktiviranja garancija izdatih za KAP", kazala je Madžarević-Šujster.

Ona se na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen Redovni ekonomski izvještaj za jugoistočnu Evropu (JIE), putem video linka javila iz Zagreba i ocijenila da je crnogorska Vlada, Predlogom budžeta za narednu godinu, prihode prilično konzervativno procijenila.

Madžarević-Šujster je, predstavljajući dio nalaza izvještaja koji se odnosi na Crnu Goru, navela da će se u narednu godinu prebaciti i ovogodišnji neriješeni problemi strukturne prirode.

"Tu mislim na neriješeno pitanje KAP-a, što će sve uzrokovati snižavanje procijenjenih stopa rasta za narednu godinu, dodatno i zbog vrlo loše situacije u samom okruženju", rekla je Madžarević-Šujster.

SB za narednu godinu prognozira rast crnogorske ekonomije od 0,8 odsto, dok je Vlada budžet projektovala na stopi realnog rasta ekonomije od 2,5 odsto.

Prema riječima Madžarević-Šujster, fiskalni deficit Crne Gore je ove godine nešto smanjen u poređenju sa drugim zemljama JIE i pored znatnog pada prikupljenih poreza i apsorpcije velikog šoka koji dolazi usljed aktiviranja garancija prema KAP-u.

"Fiskalni deficit će i usljed potencijalnog aktiviranja garancija vjerovatno biti veći od planiranog. Vlada je planirala deficit od oko 2,5 odsto BDP-a u narednoj godini, međutim naše prognoze govore da će on biti preko četiri odsto BDP-a", precizirala je Madžarević-Šujster.

Crna Gora je, kako je navela, uspjela reaktivirati rast nakon resecije 2009. godine, koji je na neki način smanjio fisklalne i spoljne neravnoteže.

"Rast je doprinio poboljšnju kretanja na tržištu rada, a porasla je i stopa zaposlenosti. To su pozitivne vijesti", kazala je Madžarević-Šujster.

Iz SB su ocijenili da je jedna od ranjivosti crnogorske ekonomije i visina javnog duga koji je, zajedno sa garancijama, već došao blizu nivoa od oko 60 odsto BDP-a.

"Od toga skoro oko 11 odsto odlazi na same garancije, od kojih su barem tri odsto BDP-a one koje se odnose na KAP, što ustvari dodatno povećava potrebu i zahtjeve za definisanjem takozvane budžetske rezerve", rekla je Madžarević-Šujster.

Prema njenim riječima, dodatni prostor kada je u pitanju javna potrošnja postoji na polju rashoda javne uprave i na pojedinim troškovima socijalnih transfera.

"Rizik međutim postoji od aktiviranja garanacija, koje same mogu pojesti svu uštedu na drugim stavkama", upozorila je Madžarević-Šujster.

SB je Vladi, koja prema riječima Madžarević-Šujster ima vrlo solidan plan privlačenja stranih direktnih investicija, preporučila da nastavi sa fiskalnom konsolidacijom i da se fokusira na reforme socijalnog sektora i javne uprave, kao i na poboljšanje naplate poreza.

"Kada je u pitanju finansijski sektor, Vlada bi trebalo da pokuša da riješi pitanje loših plasmana. Treba vidjeti što je naplativo, a što nije, restrukturirati taj dug i očistiti sistem od loših kompanija koje su zrele za bankrot", poručila je Madžarević-Šujster.

Glavni autor trećeg u seriji redovnih polugodišnjih izvještaja i vodeći ekonomista i koordinator SB za ekonomsku politiku za zemlje Zapadnog Balkana, Željko Bogetić, rekao je da ekonomije država JIE u ovoj godini bilježe pad.

On je, predstavljajući putem video linka izvještaj koji se odnosio na region, odnosno Albaniju, Bosnu i Hercegovinu (BiH), Kosovo, Makedoniju, Crna Gora i Srbija, kazao da će ekonomije tih šest zemalja, posmatrane u cjelini u ovoj godini zabilježiti pad od 0,6 odsto, pri očekivanom rastu u narednoj od 1,6 odsto.

SB u uslovima takve neizvjesnosti, smatra da Crna gora, Srbija i Albanija posebno moraju da budu istrajne u smnajenju fiskanih deficita i snižavanju javnog duga.

"U takvom okruženju, potrebno je da vlade na Zapadnom Balkanu sprovedu reforme koje doprinose dugoročnom rastu i otvaranju novih radnih mjesta", rekao je Bogetić.

On je kazao i da se prihodi od privatizacija uglavnom koriste za tekuće rashode, što, kako je naveo, nije dobra praksa. On smatra da bi ti prihodi trebalo bolje da se iskoriste, na primjer za smanjenje javnog duga i rješavanje kritičnih uskih grla u infrastrukturi.

Vlade zemalja JIE bi u narednoj godini, prema preporukama SB, trebalo da se posvete smanjenju fiskalnog deficita i javnog duga, ubrzanju strukturnih reformi u cilju inkluzivnog rasta i otvaranja novih radnih mjesta i korišćenju pouka iz prošlosti u novim privatizacijama.

Iz SB upozoravaju da su rizici po pitanju oporavka eurozone ono što može da predstavlja problem u narednoj godini, dok bi rizik novog šoka cijena hrane, kako objašnjavaju, mogao da poveća siromaštvo i napravi dodatni pritisak na srednju klasu.