Slovenija je prošle godine zauzela 27. mjesto od 125 zemalja po transparentnosti proračunskog procesa, što u obzir uzima transparentnost, mogućnost sudjelovanja javnosti i kontrolu.
Procjene su se
pogoršale u sve tri kategorije u usporedbi s 2021., prema Anketi o
otvorenom proračunu International Budget Partnershipa. Slovenija je prošle godine u kategoriji proračunske transparentnosti
osvojila 64 od 100 bodova, a 2021. 66 bodova. U usporedbi sa zemljama
šire regije, lani su bolje prošle Njemačka i Italija (76 bodova) te
Hrvatska (67 bodova), a lošije Srbija (51 bod) i Mađarska (22 boda).
Globalni prosjek dosegao je 45 bodova, dok je prosjek zemalja
Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) dosegao 67 bodova,
objavio je Transparency International Slovenia, koji je koordinirao
istraživanje za Sloveniju. Ova kategorija mjeri pristup javnosti informacijama o tome kako
vlasti stječu i troše javna sredstva. Rezultat od 61 ili više bodova
znači da je vjerojatnije da će zemlja objaviti dovoljno materijala za
argumentiranu javnu raspravu o proračunu, objasnili su. Preporuke za Sloveniju su da treba na vrijeme objaviti preliminarni
proračun proračuna i poboljšati integritet proračuna građana
uključivanjem nekih informacija, te da proces pripreme proračuna treba
biti inkluzivniji, napisala je nevladina organizacija. Država se najbolje pokazala u području vanjske kontrole izvršenja
proračuna, gdje je dobila 78 od 100 bodova. Za zakonodavni nadzor dobio
je 75 bodova, a za reviziju 83 boda, što prema Transparency
Internationalu Slovenije govori o kvalitetnom radu parlamenta i
Revizorskog suda. U odnosu na 2021. godinu, kada su dosegli 81 i 89
bodova, sniženo. U Sloveniji na ovom području djeluje i fiskalno vijeće,
ali u istraživanju nisu obuhvaćeni pokazatelji neovisnih fiskalnih
tijela. Globalni prosjek je za zakonodavne ili revizijska kontrola inače
dosegla 45 ili. 62 boda. Država je najlošije prošla u području sudjelovanja javnosti u procesu
pripreme proračunskih dokumenata. U odnosu na prethodno istraživanje
izgubila je dva boda, a lani je dobila devet od 100 bodova. Globalni
prosjek dosegao je 15 bodova, OECD prosjek 24 boda. Primjerice, Njemačka
i Hrvatska osvojile su 17 bodova, Italija 15 bodova. Kako bi se stanje
popravilo, nevladina udruga je izradila nekoliko prijedloga za
Ministarstvo financija, Sabor i Revizijski sud. Istraživanje se temelji na upitniku koji je u svakoj zemlji ispunio
neovisni proračunski promatrač, za Sloveniju Transparency International
Slovenia - Društvo za integritet. Kako je rekla Maruša Babnik, glavna
tajnica Transparency International Slovenije, Slovenija je prošle godine
u kategoriji proračunske transparentnosti zabilježila najlošiji plasman
do sada, jer je sa 74 boda u 2012. skočila na 64 boda u 2023.
"Slovenija je ostvarila nešto lošiji plasman rezultat sa skromnim
globalnim rastom", dodala je. Kako primjećuju u Transparency Internationalu Slovenije, javni
pristup građanskim proračunima alarmantno se smanjio prošle godine.
"Prvi put od 2017., manji broj vlada stavio je na raspolaganje javnosti
međuizvješća o izvršenju proračuna", napisali su, dodajući da je
istraživanje također otkrilo da je zakonodavni nadzor nastavio opadati
diljem svijeta nakon pandemije Covid-19. “Nekoliko zemalja dokazuje da je napredak moguć ako postoji politička
volja. Vlade mogu vratiti povjerenje javnosti u svoju sposobnost
ispunjavanja svojih obveza ako otvore proračunski proces za značajno
sudjelovanje. Nadamo se da će još više zemalja hrabro otvoriti svoj
proračunski proces, omogućiti veće sudjelovanje javnosti i tako
osigurati da vrijedna javna sredstva stignu do onih kojima su
najpotrebnija“, rekao je David Robins, voditelj istraživanja.