Ekonomija - Slovenija

Slovenija u EU proračunu ostaje neto primateljica

Dogovorom o zajedničkom europskom proračunu za razdoblje 2013-2020. Slovenija i dalje ostaje "neto primateljica" iz europskog zajedničkog proračuna što premijer Janez Janša tumači kao uspjeh njegove vlade, dok slovenski tisak dvoji radi li se o uspjehu ili zapravo neuspjehu, do čega dolazi zbog krize i zaostajanja zemlje.

Slovenija u sedam godina može iskoristiti 5,3 milijarde eura europskih sredstava, od čega 4,5 milijarde u okviru tzv. nacionalnih ovojnica. Premijer Janez Janša smatra da takav rezultat znači pregovarački uspjeh njegove vlade jer se pri ulasku Slovenije u EU 2004. računalo da će samo do 2013. Slovenija održati poziciju neto-primateljice sredstava iz europskog proračuna, a nakon toga da će u europski proračun više izdvajati nego iz njega dobivati jer će joj se se sredstva za kohezijsku politiku EU-a smanjivati, s obzirom na približavanje njenog BDP-a prosjeku Europske unije.

Na dvojbenost mišljenja kako je održavanje pozicije neto-primateljice i dobivanje većih kohezijskih sredstava EU-a slovenski uspjeh upozorava u ponedjeljak u komentaru ljubljanski "Dnevnik". List navodi da proračunska pozicija Slovenije u zajedničkom proračunu EU-a za razdoblje 2013-2020. nije toliko uspjeh vlade i premijera, koliko je posljedica gospodarske krize i njena zaostajanja za europskim prosjekom.

Slovenija je nekoć u EU važila kao "priča o uspjehu" među tranzicijskim zemljama i smanjivala je svoj razvojni zaostatak za prosjekom EU, a to što u novom proračunskom okviru dobiva više sredstava i održava poziciju neto-primateljice sredstava zapravo svjedoči da se pomalo seli u "klub manje razvijenih" članica, s obzirom da je njen BDP natprosječno pao zadnjih godina krize pa joj treba pomagati europskom kohezijskom politikom, ocjenjuje list.

"Dnevnikov" komentator Dejan Kovač uz to upozorava i na izjavu premijera Janeza Janše kojom je rasprave o europskom proračunu pokušao prebaciti na domaći politički teren tvrdnjom da bi Slovenija mogla izgubiti 300 do 500 milijuna eura ako u zemlji dođe do prijevremenih izbora i to u situaciji kad su sredstva iz europskog proračuna gotovo jedina investicijska sredstva na koja Slovenija može računati.

Polemike oko toga koja vlada bolje i učinkovitije koristi europska sredstva i je li se moglo bolje stalna su tema rasprava u Sloveniji. Janša tvrdi da je upravo kriza prijašnje Pahorove vlade, koja je je 2011. godine završena prijevremenim izborima, onemogućila da se odobrena sredstva iz europskog zajedničkog proračuna 2007-2013. godine ne koriste optimalnim tempom i da bi u sadašnjoj političkoj krizi koja prijeti sličnom situacijom ponovo moglo doći do praznog hoda i gubitka već odobrenih europskih sredstava.

Takvim svojim upozorenjima Janša se pridružio logici lidera "velikih igrača" u EU poput britanskog premijera Davida Camerona, navodi list. I on je raspravu o europskom zajedničkom proračunu iskoristio za dokazivanje na političkoj sceni u svojoj zemlji, kao i ostali predsjednici vlade koji su se borili za što povoljniji status svojih država u proračunu. To dokazuje da je u EU, kad je riječ o financijskim sredstvima, nacionalna platforma važnija od europske, tvrdi "Dnevnik" koji dugotrajne pregovore o zajedničkom europskom proračunu naziva "mešetarenjem".

"Okoštalost" Europske unije vidi se i u činjenici da velike zemlje čiji je to interes i dalje inzistiraju na velikim subvencijama i zaštiti zajedničke poljoprivredne politike kojoj se namjenjuje najviše sredstava iz europskog proračuna, navodi Kovač.

Europska poljoprivreda dvostruko je zaštićena: prvo subvencijama, a onda i zajamčenim cijenama koji europske seljake štite od svjetske konkurencije, a makar na zajedničku poljoprivrednu politiku otpada srazmerno najveći dio europskog proračunskog kolača poljoprivreda u Europskoj uniji čini samo 1,8 posto njenog BDP-a, navodi Kovač.

"To je dokaz koliko je EU postala okoštala struktura, bez pravog dodira s europskom stvarnošću, a kamoli budućnošću", tvrdi ljubljanski "Dnevnik".