Slovenska politička jesen i u znaku referenduma o drugom bloku nuklearke

Bez autora
Aug 29 2024

Političku jesen koja je pred vratima obilježit će i studeni savjetodavni referendum o izgradnji nove nuklearne elektrane Krško (NEK 2).

Riječ je o jednoj od središnjih odluka o energetskoj budućnosti zemlje, a projekt uživa široku potporu parlamentarne politike uz pojačane aktivnosti na njegovoj pripremi.

Tvrtka Gen energija, koja upravlja postojećom Nuklearnom elektranom Krško (Nek), na projektu nove nuklearne elektrane u Krškom radi oko dva desetljeća, a do kraja su u nekoliko studija potrošili oko 22 milijuna eura. iz 2023.

Do mandata aktualne Vlade jedna od najvažnijih prekretnica za realizaciju projekta bilo je izdavanje energetske dozvole, točnije sredinom 2021. godine, za vrijeme vlade Janeza Janše. Time je otvoren put za provođenje brojnih administrativnih procedura i pripremu opsežne dokumentacije za odlučivanje o ovoj velikoj i složenoj investiciji u jednom od najreguliranijih sektora u svijetu.

Budući da se priprema inicijative za početak postavljanja nove nuklearne elektrane na tom području dugo nije značajnije pomakla, aktualna se vlast u javnosti suočila s optužbama da nije naklonjena projektu te da je u svojoj ambiciji brzo proširiti korištenje obnovljivih izvora, posebice sunčeve energije, zapravo ga koči.

Početkom 2023. godine, kada je Nek sredinom prošle godine dobio ekološku suglasnost za produljenje rada za dodatnih 20 godina, odnosno najmanje do 2043. godine, došlo je do velikog pomaka u dinamici pripreme NEK 2 projekta.

Vlada je u rujnu 2023. godine osnovala radnu skupinu za koordinaciju pripremnih aktivnosti za NEK 2, a u kabinet premijera Roberta Goloba imenovan je i posebni državni tajnik Danijel Levičar koji je došao iz Gena energije. Pritom je premijer Golob najavio i mogućnost da će se u budućnosti donijeti posebna zakonska regulativa koja bi ubrzala realizaciju projekta, a spomenuo je i savjetodavni referendum o tom pitanju.

Istovremeno, Gen energija, koja je trenutno jedini investitor u NEK 2, povećala je ambicioznost projekta te je umjesto prvotno planiranog reaktora snage do 1000 megavata (MW) u planove uključena mogućnost izgradnje Reaktor od 2400 megavata ili dva reaktora.

U jačanje političke dinamike za projekt NEK 2 uključio se i parlament (DZ). U svibnju ove godine, na prijedlog vlade, usvojio je rezoluciju o dugoročnoj mirnodopskoj uporabi nuklearne energije u Sloveniji. Dokument je izraz političke volje za daljnjim korištenjem i razvojem nuklearne energije u zemlji, uključujući i izgradnju Jeke 2.

Nakon što je inicijativu za održavanje savjetodavnog referenduma ove godine prvi preuzeo SDS, u jednom od ne tako čestih slučajeva ujednačavanja parlamentarne politike, zastupnici Svobode, SDS-a, NSi-ja, SD-a i zastupnik manjine podnijele zajednički prijedlog za referendum. Potvrdio je to i DZ na svibanjskoj sjednici. Datum još nije određen, ali očekuje se da će to biti kraj studenog.

Birači će se na jesenskom savjetodavnom referendumu pitati podržavaju li "provedbu projekta NEK 2 koji će uz druge niskougljične izvore osigurati stabilnu opskrbu električnom energijom". To je strateško pitanje o energetskoj budućnosti zemlje nakon povlačenja iz energetske upotrebe ugljena u narednim godinama, a također i jedno od najvažnijih pitanja o budućem gospodarskom razvoju Slovenije.

Gen energija, koja u suradnji s državnim resorima provodi sve potrebne postupke za pripremu prostornih, ekoloških, seizmičkih, sigurnosnih i ekonomskih osnova za NEK 2, stoga je uvelike pojačala svoje komunikacijske aktivnosti. Izradila je i posebnu web stranicu o projektu NEK 2 na kojoj objavljuje studije i inovacije u provedbi projekta. On također prezentira nuklearnu energiju i Jek 2 ljudima na terenu.

Prva ključna prekretnica bit će odluka Vlade da krene u izradu Državnog prostornog plana (DPP) za NEK 2. Inicijativa za pokretanje procesa DPP-a, koju je tvrtka već ukratko predstavila medijima, bit će javno objavljena, vjerojatno početkom jeseni, nakon odluke Vlade da se krene u postavljanje prostornog plana, slijedi izrada prijedloga DPN-a i svih popratnih dokumenata. Za suradnju s lokalnim stanovništvom već je osnovan poseban informativni ured u Krškom.

Posljednjih mjeseci postalo je jasno i da će u okviru osam potencijalnih varijanti nove nuklearke u Krškom u daljnjim postupcima gotovo sigurno biti izbačene tri varijante s dva reaktora. Materijal za inicijativu pokretanja DPN-a tako se temelji na polazištu jednog reaktora, odnosno elektrane snage do 1650 MW.

Tri su potencijalna dobavljača reaktorske tehnologije za izgradnju NEK 2 - francuski energetski div EDF, američki Westinghouse, čija je tehnologija u postojećoj nuklearki Krško, i korejski KHNP. Prvi razgovori s ponuđačima koji su akteri najnovijih nuklearnih projekata u Europi već su u tijeku, a odabir ponuđača svakako će uz stručni i ekonomski imati i geopolitički prizvuk, a naknadno će biti podvrgnut međunarodnoj reviziji. Na temelju sadašnjih podataka, vrijednost investicije NEK 2 s jednim reaktorom bez troškova financiranja i usklađena s očekivanom inflacijom procijenjena je na 9314 eura po kilovatu. Budući da polazište predviđa snagu od 1000 do 1650 megavata, procijenjena vrijednost investicije nove nuklearne elektrane, bez troškova financiranja, iznosi između 9,3 i 15,4 milijarde eura.

Pitanje iznimnog obujma ulaganja u novu nuklearnu elektranu - prema iskustvima iz inozemstva često premašuje procijenjenu vrijednost - te dilema može li si to Slovenija priuštiti vjerojatno će biti jedno od glavnih pitanja u predizbornoj kampanji. referendum. Iz Gen Energije već su jasno poručili da sami neće moći izvesti investiciju. Uz potrebnu potporu države, predviđena je mogućnost suinvestiranja, kako domaćeg, tako i stranog gospodarstva ili možda i neke od susjednih zemalja.

I dok zagovornici NEK 2 ističu nužnost nove nuklearne elektrane u osiguravanju stabilne i pristupačne opskrbe energijom te energetske samodostatnosti u željenoj zelenoj energetskoj tranziciji, protivnici, s obzirom na izniman financijski teret investicije i proizašla opasnost od početne visoke vlastite cijene električne energije iz NEK 2, također izražavaju bojazan da će potrošnja resursa za novu nuklearnu elektranu zaustaviti ulaganja u obnovljive izvore energije.

Istodobno, postoji bojazan oko postupanja s nuklearnim otpadom - ove godine započela je izgradnja odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada u Vrbini pri Krškom - te, tradicionalno, i oko seizmičke sigurnosti nuklearnog postrojenja u seizmički aktivno područje Posavja.

Gen energija zaprimila je zahtjev Ministarstva zaštite okoliša, klime i energetike za pripremu skupa podataka za lakše informirano odlučivanje birača na referendumu. Gen obećava da će do listopada objaviti niz studija, analiza i podataka koji bi trebali odgovoriti na zabrinutosti i strahove. Neki od njih već su objavljeni na posebnim stranicama za NEK 2.

Izuzev ljevice i pojedinih zastupnika, projekt NEK 2 uživa široku političku podršku u DZ-u. Sudeći prema istraživanju provedenom početkom godine za Dnevnik, potpora javnosti projektu kreće se oko 70 posto. Puno su kritičniji prema projektu i njegovom upravljanju u dijelu civilnog društva, posebice u redovima ekologa.

Kako će se točno kretati potpora kako se bude približavala odluka i odmicala referendumska kampanja, bit će jasno u narednim mjesecima, no čini se da referendum o NEK 2 neće biti razlog za nove velike političke podjele. Posljednjih mjeseci primjećuje se, međutim, da postoje određene razlike u mišljenjima na razini Vlade, posebice između Ministarstva zaštite okoliša, klime i energetike, gdje iskazuju veću sklonost obnovljivim izvorima, i Kabineta premijera, gdje se odvija glavni dio koordinacije za NEK 2.

Ukoliko projekt u konačnici dobije potporu birača, postavlja se pitanje treba li se o gradnji Jeke 2 još jednom konačno odlučiti na referendumu, i to u trenutku kada bude na stolu konačna odluka o investiciji. Očekuje se da će se to dogoditi 2028. godine, a podršku tome, osim civilnog društva, iskazala je i predsjednica države Nataša Pirc Musar.

Ako na kraju sve prepreke za Jek 2 padnu, prema optimističnom scenariju nova bi nuklearna elektrana trebala biti gotova do kraja idućeg desetljeća, a kašnjenja u nuklearnim projektima više su pravilo nego iznimka.


Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik