Ekonomija - Slovenija

Slovenska vlada predložila proračun i deficit od 2,89 posto BDP-a

Slovenska vlada u četvrtak je prihvatila rebalans državnog proračuna za ovu godinu o kojemu će parlament glasovati u drugoj polovici veljače, a njime se predlaže smanjivanje proračunskog deficita iako je proračun razvojno usmjeren, naveo je poslije redovite sjednice vlade ministar financija Dušan Mramor.

U odnosu na lanjski deficit koji je, uračunavši i jednokratnu dokapitalizaciju državnih banaka, dosegnuo 5,3 posto BDP-a, ovogodišnji predviđa deficit od 2,89 posto, mjeren europskim kriterijima, čime bi Slovenija dosegla razinu predviđenu fiskalnim paktom. Računa se sa nešto većim proračunaskim prihodima i s dinamičnijim povlačenjem europskih sredstava koji bi porasli za 24 posto.

Takav je proračun "realan i relativno konzervativan", a rađen je na pretpostavci o rastu BDP-a od dva posto u ovoj godini te nultoj inflaciji, rekao je Mramor na konferenciji za novinare. Kako je pojasnio, premda je po rastu BDP-a od 2 posto Slovenija trenutačno među vodećim zemljama u EU-u, gospodarska aktivnost još je uvijek krhka pa zato novi rebalansirani proračun održava javnu potrošnju na razini 2014., kako ne bi došlo do njenog pada.

Isto tako, prijedlogom rebalansa proračunski bi deficit nominalno iznosio 1,39 milijarde eura, ali je realan oko milijarde eura jer je ostatak rezultat činjenice da će Slovenija ove godine osigurati iz proračuna sredstva koja joj iz europskog proračuna pripadaju temeljem starog europskog obračunskog razdoblja 2006-2013., a bit će obračunata i naplaćena tek u sljedećim godinama.

Rebalans proračuna predviđa prihode od 8,56 milijarde eura i rashode od 9,95 milijardi.

Mramor je izrazio optimizam glede izvršavanja proračuna koji je, po njegovim riječima, "razvojno usmjeren", te ekonomskog razvoja Slovenije u ovoj godini. Pojasnio je da bi rast mogao biti možda i viši od dva posto zbog utjecaja nedavne odluke Europske središnje banke (ECB) o "kvantitativnom oslobađanju" eurosredstava za stimuliranje gospodarskog rasta u eurozoni. Osim toga, istaknuo je i mogućnost refinanciranja dijela starih financijskih obveza Slovenije, s obzirom na podizanje državnog kreditnog rejtinga, zbog čega su zahtijevani prinosi na slovenske obveznice na rekordno niskoj razini.