Ekonomija - Slovenija

I finalna potrošnja i bruto investicije pozitivno su pridonijele rastu u cijeloj prošloj godini, dok je doprinos vanjskotrgovinske bilance bio negativan. Zbog bržeg rasta uvoza u odnosu na izvoz i lošijih uvjeta razmjene u sva četiri tromjesečja godine, vanjskotrgovinski suficit smanjio se s prošlogodišnjih 3,31 milijarde eura na 961 milijun eura.

Sezonski i kalendarski prilagođeni BDP, koji se koristi za usporedbe s EU-om, lani je porastao 5,7 posto. U zadnjem tromjesečju na godišnjoj je razini porastao za 1,3 posto, a na tromjesečnoj za 0,8 posto. U tromjesečnim usporedbama prošle godine smanjio se tek u trećem tromjesečju, kada je pao za 1,3 posto u odnosu na prethodno. U prvom tromjesečju bio je veći za jedan posto, au drugom i četvrtom za 0,8 posto.

Rast BDP-a, koji je lani bio vrlo snažan u prvom polugodištu, usporio je u trećem tromjesečju, a to se nastavilo iu posljednjem tromjesečju. U četvrtom tromjesečju domaća potrošnja porasla je za 1,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Tome je pozitivno pridonijela potrošnja kućanstava, koja je porasla za 2,6 posto, te bruto investicije u dugotrajnu imovinu, koje su veće za 5,9 posto.

I izvoz i uvoz pali su u zadnjem kvartalu prošle godine. Izvoz je smanjen za 2,5 posto, a uvoz za 1,5 posto. Ovo je prvo smanjenje za obje nakon četvrtog tromjesečja 2020. godine, objavio je statistički ured. Doprinos vanjskotrgovinskog suficita rastu BDP-a bio je negativan, odnosno za 0,9 postotnih bodova.

U četvrtom tromjesečju rast je usporen u većini djelatnosti. U odnosu na isto razdoblje prošle godine dodana je vrijednost porasla za 1,4 posto. Rastu su najviše pridonijele građevinske i stručne, znanstvene, tehničke i druge poslovne djelatnosti.

Najizrazitiji pad dodane vrijednosti država je zabilježila u kombiniranim djelatnostima rudarstva, prerađivačke industrije, opskrbe električnom energijom i vodom. U odnosu na zadnji kvartal 2021. godine pad je iznosio 6,3 posto. Prema statističarima, ovo je prvo smanjenje ove aktivnosti u posljednje dvije godine.

Zaposlenost je nastavila rasti iu zadnjem kvartalu prošle godine, ali po nižoj stopi. Ukupno je zaposleno 1.083.800 osoba. Na godišnjoj razini porastao je za 1,6 posto ili za 16.700 osoba. Najviše novih radnih mjesta bilo je u građevinarstvu i proizvodnji.

Prema novim podacima Državnog zavoda za statistiku, rast je u prvom polugodištu bio još nešto izraženiji. U prvom tromjesečju prošle godine BDP je na međugodišnjoj razini realno porastao za 10,2 posto, a u drugom za 8,6 posto. Za treće tromjesečje novi podaci su nešto niži, odnosno realni rast BDP-a od 3,3 posto.

Domaće i inozemne institucije lani su Sloveniji prognozirale rast od pet ili malo iznad pet posto, najoptimističnija prognoza bila je šest posto. Prema dosadašnjim prognozama svih institucija, gospodarski rast ove će se godine značajno usporiti, na između 0,5 i 1,8 posto BDP-a.