Ekonomija - Slovenija

Slovenski deficit značajno smanjen u prvom kvartalu

U državni proračun se u prva tri mjeseca slilo nešto manje od 3,07 milijardi eura prihoda, što je 27,1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Rashodi su bili oko 3,33 milijarde eura ili 9,6 posto manji nego u prva tri mjeseca 2021. godine, objavilo je u ponedjeljak Ministarstvo financija.

Proračunski manjak tako je dosegao 260 milijuna eura.

Fiskalno vijeće je također dalo usporedbe koje isključuju učinak mjera za suzbijanje epidemije covida-19. Bez izravnog učinka antikorona mjera, proračunski prihodi bili bi veći za 25,4 posto, dok rashodi, s druge strane, ne bi bili gotovo za desetinu niži na godišnjoj razini, već 10,3 posto.

Iz samog Ministarstva financija ističu da su rashodi za plaće, subvencije i transfere stanovništvu iz godine u godinu manji zbog prestanka mjera za suzbijanje epidemije. Prema izračunima Fiskalnog vijeća, rashodi za očite mjere u odnosu na prethodnu godinu manji su za 634 milijuna eura. Izdaci za mjere protiv korone dosegli su 315 milijuna eura u prva tri mjeseca ove godine, a 5,1 milijardu eura od početka epidemije u ožujku 2020.

Rast rashoda bez uzimanja u obzir učinaka otklanjanja očitih mjera obrazložen je učinkom prijenosa sredstava za financiranje plana oporavka i otpornosti na proračunski fond zbog većih subvencija, transfera pojedincima i kućanstvima zbog prošlogodišnje inflacije te učinkom osnovicu u fondove socijalnog osiguranja, budući da je prijenos proračuna u mirovinski fond bio praćen znatno većim povećanjem mirovina od rasta doprinosa za socijalno osiguranje.

Prema procjenama Fiskalnog vijeća, državni proračun je pokazao suficit od 15 milijuna eura bez izravnog učinka antikrunskih mjera.

Bilanca državnog proračuna tako je u obje usporedbe bila bolja nego u istom razdoblju prošle godine, što je uglavnom posljedica rasta prihoda uz oporavak gospodarske aktivnosti. Deficit je, uzimajući u obzir učinke antikrunskih mjera, nešto manji za nešto više od milijardu eura na godišnjoj razini, dok je saldo bio bolji za 331 milijun eura bez uzimanja u obzir očitih mjera.

Zbog učinka baze i povećanih rizika za gospodarski rast, Fiskalno vijeće očekuje značajno usporavanje stopa rasta poreznih prihoda u narednim mjesecima.

U prvom tromjesečju ove godine bili su 22,1 posto veći na godišnjoj razini, a u razdoblju od travnja do prosinca, prema podacima Fiskalnog vijeća, bili su čak niži na godišnjoj razini, uključujući PDV za 8,6 posto i porez na dohodak za 6,1 posto, porez na dobit za 11,5 posto i trošarine za 2,2 posto.

U cijeloj 2022. godini očekuje se da će prihodi od poreza na dohodak biti 0,4 posto manji nego u 2021. godini, prihodi od PDV-a za 0,8 posto, poreza na dobit 5,4 posto i trošarina za 0,5 posto.