Spoljni dug veći od 60 odsto BDP-a

Bez autora

Oct 07 2011

Privredni rast u evropskim zemljama u razvoju će usporiti, dok će spoljni dug BiH do kraja ove godine iznositi 59 odsto BDP-a, a iduće godine i više od 60 odsto BDP-a. Bugarska, Mađarska, Litvanija i Crna Gora, prema predviđanjima MMF-a, imaće spoljni dug viši od 80 odsto BDP, dok će u Hrvatskoj spoljni dug iznositi čak 99 odsto BDP-a do kraja iduće godine. Za visoki dug Hrvatska je već kažnjena u obliku troškova zaduživanja, odnosno oni su se od avgusta počeli približavati troškovima koje plaćaju prezadužene zemlje. BiH je svrstana među zemlje koje su usporile prosječni privredni rast, a MMF joj u ovoj godini predviđa veći BDP za 2,2 odsto, te za tri odsto u idućoj godini. Po rastu BDP-a, prognoze za BiH su mnogo bolje nego za susjednu Hrvatsku, kojoj za ovu godinu MMF predviđa 0,8 odsto rasta, a za sljedeću 1,8 procenata. Kada je u pitanju realni rast domaće tražnje, MMF izdvaja BiH kao jednu od zemalja koja je imala negativan rezultat u 2010. godini, odnosno minus 1,6 odsto, koji će u tekućoj godini iznositi 1,4, a u sljedećoj 2,2 odsto.

Privredni rast u evropskim zemljama u razvoju će usporiti, dok će spoljni dug BiH do kraja ove godine iznositi 59 odsto BDP-a, a iduće godine i više od 60 odsto BDP-a, pokazao je novi izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda "Regionalna makroekonomska analiza".

Bugarska, Mađarska, Litvanija i Crna Gora, prema predviđanjima MMF-a, imaće spoljni dug viši od 80 odsto BDP, dok će u Hrvatskoj spoljni dug iznositi čak 99 odsto BDP-a do kraja iduće godine.

Za visoki dug Hrvatska je već kažnjena u obliku troškova zaduživanja, odnosno oni su se od avgusta počeli približavati troškovima koje plaćaju prezadužene zemlje.

Prema ovom izvještaju, BiH je svrstana među zemlje koje su usporile prosječni privredni rast, a MMF joj u ovoj godini predviđa veći BDP za 2,2 odsto, te za tri odsto u idućoj godini.

Po rastu BDP-a, prognoze za BiH su mnogo bolje nego za susjednu Hrvatsku, kojoj za ovu godinu MMF predviđa 0,8 odsto rasta, a za sljedeću 1,8 procenata.

Kada je u pitanju realni rast domaće tražnje, MMF izdvaja BiH kao jednu od zemalja koja je imala negativan rezultat u 2010. godini, odnosno minus 1,6 odsto, koji će u tekućoj godini iznositi 1,4, a u sljedećoj 2,2 odsto.

Prosječni rast 18 zemalja regije, koja obuhvata brzorastuće Tursku i Rusiju, baltičke zemlje te užu regiju, trebalo bi da bude 4,4 odsto u 2011. godini, a na to će najviše uticati Turska, koja bi trebalo da ostvari godišnje širenje privrede od 6,6 odsto.

MMF prognozira rast domaće potražnje u regiji za 6,3 odsto. Inače, MMF je spustio prognozu performansa regije u 2012. godini na 3,4 odsto, prije svega zbog spoljnih uticaja.

Najveću pažnju izvještaj pridaje fiskalnoj konsolidaciji koja je, kako se tvrdi, zaobišla srednju i jugoistočnu Evropu.

Deficit

Prema izvještaju MMF-a, prosječni deficit regije pašće ispod dva odsto iako je lani bio oko 4,5 odsto, što je jasan znak fiskalne suzdržanosti u pojedinim zemljama.

Ipak, pojedinačni rezultati zemalja su različiti, pa je Poljska istaknuta kao fiskalno odgovorna, dok će osim Hrvatske Litvanija, Latvija, Rumunija i Srbija imati deficite iznad četiri odsto.

Ocenite tekst