Predstavljajući makroekonomske izglede za ovu i iduće dvije godine, Hrvoje Stojić
je rekao i da će osobna potrošnja ove godine rasti po stopi od 2,3
posto, u 2024. po stopi od dva posto, a u 2025. za 2,7 posto.
Nadalje, investicije će ove godine rasti tri posto, 2024. za 4,3 posto, a godinu kasnije 6,7 posto. Izvoz će, s druge strane, ove godine pasti 1,6 posto, a sljedeće dvije rasti za 2,8, odnosno 3,7 posto. Isto tako, prognozira Stojić, i uvoz će 2023. biti u minusu i to za 2,5 posto, dok će 2024. i 2025. rasti za 3,4 tj. 4,5 posto.
Nezaposlenost će se smanjivati i to s ovogodišnjih 6,6 posto na 6 i 5,6 u iduće dvije godine. Bruto plaće bi, pak, ove godine trebale rasti za 13,4 posto, 2024. za 7,2 posto, a 2025. za 4,5 posto.
Smanjivat će se i omjer javnog duga u BDP-u sa 63,3 posto koliko bi trebao iznositi na kraju ove godine, na 60,3 sljedeće, odnosno 58,1 posto 2025. godine. Proračunski deficit, pak, ove će godine iznositi 0,5 posto BDP-a, iduće 2 posto, a 2025. godine 1,5 posto.
Komentirajući najavljeno usporavanje inflacije u iduće dvije godine, Stojić je naglasio da su glavni faktori za to stabilizacija cijena prehrambenih proizvoda, daljnja stabilizacija cijena energenata, a očekuje se i snažan pad uvoznih cijena ranih proizvoda. Rekao je i da će cijene proizvoda u Hrvatskoj znatno slijediti kretanje uvoznih cijena budući da Hrvatska najveći dio proizvoda uvozi.
- Dobra je vijest da Hrvatska u idućem razdoblju, unatoč usporavanju ekonomskog rasta, zapravo nastavlja rasti bržim tempom u odnosu i na prosjek i EU i europodručja. Ono što će biti u budućnosti nužno je da se održi stopa rasta koja je superiornija i da bude podržana reformama. Mi tu prije svega mislimo, u kratkom roku, na porezno rasterećenje, naglasio je Stojić, dodavši da kada se porezni klin u Hrvatskoj usporedi s ostalim članicama EU, naša je zemlja i dalje u nepovoljnom položaju u odnosu na sve strukturno slične zemlje EU.
Po njegovim riječima, u srednjem roku ključan je rast produktivnosti koji se treba temeljiti na nizu reformi kojima se olakšavaju uvjeti poslovanja i investicijama u istraživanje i razvoj. Isto tako, hrvatska poduzeća u idućem razdoblju čeka daljnja integracija u globalne lance vrijednosti, a da bi to uspjelo treba jačati sve faktore koji idu u prilog konkurentnosti privatnih i financijskih poduzeća.
Kada se gleda produktivnost u Hrvatskoj, ocijenio je da nema mjesta euforiji budući da hrvatska ekonomija u ključnim sektorima - od proizvodnje do trgovine pa i turizma - ima bruto dodanu vrijednost koja je dva do tri puta niža u odnosu na prosjek EU. To je, tvrdi, značajna stavka koju treba podizati, jer od tog rasta ovisi i rast plaća prema prosjeku EU.
Nadalje, razina investicija u 2023. bit će oko dva puta niža u odnosu na procjene s početka ove godine, a Stojić glavne faktore za podbačaj vidi u nepovoljnom okruženju na našim glavnim izvoznim tržištima, rastu troškova financiranja te neizvjesnosti koju smo sami kreirali poput uvođenja poreza na ekstra dobit.
Istaknuo je da se stopa rasta BDP-a u srednjoročnom razdoblju - od tri do pet godina - treba dizati prema tri posto, potencijalno i više, no tu su ključne reforme i rast produktivnosti.
Cijene energenata, plina i struje na
međunarodnom tržištu su se, kaže Stojić, prilično ispuhale u odnosu na
lanjske ekstremne razine, ali one će ostati više nego što smo navikli
prije 2020. Istaknuo je i da kreditni rejting Hrvatske ide prema "A"
budući da se spread na hrvatske 10-godišnje obveznice polako ali sigurno
kreće prema prosjeku članica EU s A kreditnim rejtingom.
