Ekonomija - Crna Gora

Svjetska banka: Hrana u Crnoj Gori skupa i naredne godine

Crna Gora, koja je tokom prošle krize povećala budžet usmjeren na socijalnu pomoć, trebalo bi da riješi nedostatak fleksibilnosti u tom programu, kako bi se bolje pripremila za eventualne nove udare cijena hrane, preporuka je Svjetske banke u Redovnom ekonomskom izvještaju za jugoistočnu Evropu.

Prema globalnim prognozama, cijene hrane će pasti sa maksimuma iz ove godine, ali će u narednoj godini biti znatno iznad nivoa cijena iz 2010.

Stručnjaci Svjetske banke dali su i konkretne preporuke za Crnu Goru, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju i Srbiju, kako bi se bolje pripremili za krizu.

"S obzirom da se prognozira da će cijene hrane ostati visoke u čitavoj narednoj godini, potrebno je razmotriti koliko bi zemlje mogle biti spremne da se nose sa visokim i veoma kolebljivim ciJenama hrane u svijetu i pozabaviti se njihovim mogućim uticajima na siromašna i ugrožena domaćinstva", navodi se u izvještaju.

Dalje se navodi da su od oktobra prošle godine do istog mjeseca ove nominalne cijene hrane porasle oko tri odsto u Albaniji, BiH i na Kosovu, 5,9 odsto u Makedoniji, 6,8 odsto u Crnoj Gori i 17 odsto u Srbiji.

Ističu da ne bi bilo mudro potcjenjivati osjetljivost regiona na povećanje cijena na međunarodnom nivou, iz razloga što su sve zemlje u regionu, osim Srbije, neto uvoznice žita, a Crna Gora, koja je ekstreman primjer, kako su podsjetili, oslanja se na uvoz da bi pokrila praktično svu svoju potrošnju žitarica.

"Prelivanje sa svjetskih na lokalne cijene tokom poslednje dvije godine i dalje je ostalo nisko kod većine zemalja Jugoistočne Evrope, sa izuzetkom Kosova i Srbije, gdje se na domaće cijene prenijelo više od 50 odsto povećanja svjegskih cijena hrane", istakli su eksperti SB, uz sugestiju da bi trebalo da se objedini kontinuirano jačanje kapaciteta sistema socijalne zaštite da bi se odgovorilo na krize, kao i poljoprivrednih programa usmjerenih na omogućavanje odgovora u pogledu snabdijevanja.

Konstatuju i da su djelovi programa zaštite većine zemalja JIE relativno dobro usmjereni, ali se može proširiti obuhvat ili iznos kako bi se smanjile posledice udara cijena hrane.

Neki od prioriteta trebalo bi da budu integrisanje naknada za energiju i komunalnih i stambenih subvencija u jedinstven program stalnih korisnika socijalne pomoći, što se, kako su naglasili, posebno odnosi na Crnu Goru, BiH i Srbiju.