Države zapadnog Balkana će, kao i ostatak europskog kontinenta, osjetiti ove godine posljedice usporavanja gospodarskog rasta i moraju se pripremiti za nove financijske i gospodarske šokove, stoji u redovitoj šestomjesečnoj analizi koju je u utorak objavio ured Svjetske banke (WB) u Sarajevu.
Prema procjenama iz
analize prosječni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u BiH, Srbiji,
Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu i Albaniji ove će godine biti
na razini od oko 2,6 posto, što je značajan pad u usporedbi s 2022.
godinom, kada je BDP rastao po stopi od četiri posto. Najveći pad BDP-a procijenjen je za Sjevernu Makedoniju, u kojoj bi
on ove godine trebao biti na razini od 2,4 posto, a najbolje izglede ima
Kosovo, gdje bi BDP u 2023. trebao biti na razini od 3,7 posto i
zapravo je povećanje za 0,2 posto u usporedbi s 2022. Crna Gora također
ima solidan rejting jer za nju Svjetska banka predviđa rast BDP-a od 3,4
posto. "Izgledi za zapadni Balkan i dalje su nepovoljni, a očekuje se
usporavanje rasta BDP-a na 2,6 posto u 2023., čemu će prvenstveno
doprinijeti privatna potrošnja, izvoz i u pojedinim zemljama, javne
investicije", navodi se u analizi. Inflacija je na zapadnom Balkanu u 2022. bila na najvišoj razini u
protekla dva desetljeća, a pritisci na cijene ostali su povećani i
početkom 2023., stoji u izvještaju. U većini zemalja zapadnog Balkana,
inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena dosegnula je vrhunac
potkraj 2022. i to pod utjecajem rasta cijena energenata i hrane, a sada
pokazuje znake smirivanja. No inflatorni pritisci i dalje su duboko
ukorijenjeni, što zahtijeva dodatno pooštravanje monetarne politike. Porast cijena naročito je pogodio kućanstva s niskim prihodima, što
je, zajedno sa slabijim ekonomskim rastom, značajno usporilo tempo
smanjivanja siromaštva. Među potencijalnim ograničenjima u budućnosti
mogu biti niža vanjska potražnja koja bi negativno utjecala na prihode
od izvoza i ograničila priliv doznaka iz inozemstva. U Svjetskoj banci ipak ocjenjuju kako su srednjoročni izgledi za
zapadni Balkan i dalje pozitivni, no pod uvjetom reforme koja bi ubrzala
"zelenu" tranziciju i otklonila ključne strukturne izazove.