BiH je u 2013. godini izvezla robu u vrijednosti 8,6 milijardi KM, a uvezla 14,9 milijardi KM, što je rezultiralo deficitom od 6,3 milijarde KM i pokrivenošću uvoza izvozom od 57,87 odsto, rekao je predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić. Egrlić je na današnjoj konferenciji za novinare u Sarajevu istakao da je, prema ovim pokazateljima, osjetno poboljšana spoljnotrgovinska razmjena u odnosu na 2012. godinu, jer je izvoz povećan za 5,03 odsto, a uvoz smanjen za 0,56 odsto, dok je deficit manji za 7,34 odsto. On je naglasio da je najveći izvoz u 2013. godini ostvaren na tržištima Njemačke - 1,35 milijardi KM, Hrvatske 1,22 milijarde KM, Italije 1,01 milijarda KM, a uvoz iz Hrvatske 2,69 milijardi KM, Srbije 1,80 milijardi KM i Njemačke 1,45 milijardi KM. Najznačajnija promjena je povećanje učešća tržišta EU na 73 odsto od ukupnog izvoza i 68 odsto od ukupnog uvoza i smanjenje istog učešća tržišta CEFTA 2006 na 17 odsto od ukupnog izvoza i 14 odsto ukupnog uvoza, što je uzrokovano ulaskom Hrvatske u EU, rekao je Egrlić.
BiH je u 2013. godini izvezla robu u vrijednosti 8,6 milijardi KM, a uvezla 14,9 milijardi KM, što je rezultiralo deficitom od 6,3 milijarde KM i pokrivenošću uvoza izvozom od 57,87 odsto, rekao je predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić.
Egrlić je na današnjoj konferenciji za novinare u Sarajevu istakao da je, prema ovim pokazateljima, osjetno poboljšana spoljnotrgovinska razmjena u odnosu na 2012. godinu, jer je izvoz povećan za 5,03 odsto, a uvoz smanjen za 0,56 odsto, dok je deficit manji za 7,34 odsto.
On je naglasio da je najveći izvoz u 2013. godini ostvaren na tržištima Njemačke - 1,35 milijardi KM, Hrvatske 1,22 milijarde KM, Italije 1,01 milijarda KM, a uvoz iz Hrvatske 2,69 milijardi KM, Srbije 1,80 milijardi KM i Njemačke 1,45 milijardi KM.
"Najznačajnija promjena je povećanje učešća tržišta EU na 73 odsto od ukupnog izvoza i 68 odsto od ukupnog uvoza i smanjenje istog učešća tržišta CEFTA 2006 na 17 odsto od ukupnog izvoza i 14 odsto ukupnog uvoza, što je uzrokovano ulaskom Hrvatske u EU", rekao je Egrlić.
Prema njegovim riječima, u protekloj godini najveća vrijednost izvoza ostvarena je u sektorima rude i metala - 1,86 milijardi KM, drvo, papir i namještaj 1,68 milijardi KM i mašine, aparati i mehanički uređaji 1,31 milijarda KM, a uvoz u sektorima - mineralna goriva 2,95 milijardi KM, mašine i aparati 2,89 milijardi KM i agroindustrija 2,73 KM.
On je napomenuo da su vodeći izvozni proizvodi bili automobilska sjedišta - 577 miliona KM, električna energija 471 miliona KM i aluminijum 397 miliona KM, a vodeći uvozni proizvodi su sirova nafta 1,2 milijarde KM, naftni derivati milijarda KM i automobili i druga motorna vozila 368 miliona KM.
"Najveće povećanje ostvareno je u izvozu električne energije za čak 214,3 odsto i ovaj rezultat je u najvećoj mjeri doprinio ukupnom poboljšanju spoljnotrgovinske razmjene u 2013. godini", istakao je Egrlić.
On je dodao da je respektabilno povećanje ostvareno i u izvozu dijelova za motorna vozila 32,5 odsto, obuće 20,9 odsto, namještaja 11,1 odsto i automobilskih sjedišta 11 odsto.
Prema njegovim riječima, najviše je smanjen izvoz naftnih derivata 16,2 odsto i aluminijuma 13,2 odsto.
Egrlić je naglasio da je u strukturi vodećih uvoznih proizvoda značajno smanjenje ostvareno u uvozu prirodnog plina i pšenice, a povećanje u uvozu goveđih i koža kopitara.
Odgovarajući na pitanja novinara, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić rekao je da će se i ove godine Hrvatska tretirati kao sve članice EU, a ne kao članica CEFTA-e.
"Kako će stanje biti za narednu godinu znaće se tokom ove godine, jer Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH ima svoje pregovaračke timove koji vode pregovore o tome kakav status će imati Hrvatska kada je u pitanju BiH", pojasnio je Vasić.
Govoreći o planovima za ovu godinu, vršilac dužnosti generalnog sekretara Spoljnotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković istakao je da će biti nastavljen rad na poboljšanju privrednog ambijenta u BiH, saradnja sa međunarodnom asocijaciojom i organizovanjem i odlaskom na sajamske manifestacije radi što boljeg predstavljanja privrede BiH.
On je istakao da će biti nastavljena i saradnja sa organima i institucijama BiH koje mogu uticati na kreiranje privrednog ambijenta, te da će se raditi na povećanju broja izvozno sposobnih kompanija i da će se više pažnje posvetiti tekstilnoj industriji.