Rast BDP-a lani je najveći u obalno-kraškoj i gorenjskoj regiji.
Bruto domaći proizvod
(BDP), koji je lani nominalno porastao za 9,1 posto, a realno za 2,5
posto, regionalno gledano, najbrže je rastao u obalno-kraškoj i
gorenjskoj regiji, a najsporije u južnoj Istočna Slovenija i Polažu se. I
dalje postoje značajne razlike u razvijenosti među regijama, ali su
prošle godine neznatno smanjene. BDP u 2022. procjenjuje se na 57,04 milijarde eura prema godišnjoj
procjeni statističkog ureda. Kohezijska regija Istočna Slovenija
izgubila je 24,17 milijardi eura, a Zapadna Slovenija nešto više od
32,86 milijardi eura, objavio je ovaj tjedan statistički ured. Od statističkih regija i dalje se ističe Osrednjeslovenska regija,
gdje su ostvarile 21,93 milijarde eura BDP-a, u svim ostalim regijama
brojke su znatno niže. Najbliže su bile regija Podravina (7,23 milijarde
eura) i regija Savinja (6,20 milijardi eura). Najviše je BDP porastao u obalno-kraškoj regiji (za 6,8 posto na 3,09
milijardi eura), zatim u Gorenjskoj (za 15,0 posto na gotovo pet
milijardi eura) i Goriškoj (za 10,2 posto na 2,85 milijarde eura). Statističari su najmanji rast zabilježili u Posavju (rast od samo 0,1
posto na 1,60 milijardi eura), a zatim u jugoistočnoj Sloveniji (za 6,4
posto na 3,71 milijardu eura). Središnjeslovenska regija, kao najrazvijenija regija u državi, lani
je ostvarila 38,4 posto ukupne bruto dodane vrijednosti. Slijede
Podravska s 12,7 posto i Savinja s 10,9 posto. Preostalih devet
statističkih regija ostvarilo je znatno manje, odnosno od 1,5 do 8,8
posto ukupne bruto dodane vrijednosti u zemlji. BDP po stanovniku lani je na nacionalnoj razini dosegao 27.040 eura, a
razlike u regionalnoj razvijenosti prema tom pokazatelju i dalje su
značajne. Sama razlika između istočne i zapadne Slovenije je očita. U
prvoj je BDP po stanovniku dosegao 21.879 eura ili gotovo 81 posto
slovenskog prosjeka, a u drugoj 32.716 eura ili 121 posto prosjeka. BDP po stanovniku po statističkim regijama kretao se od nešto manje
od 54 posto slovenskog prosjeka u zasavskoj regiji do gotovo 146 posto u
srednjoslovenskoj regiji. Razlika između najuspješnije i
najneuspješnije regije tako je iznosila 91,7 postotnih bodova i još
uvijek je niža nego 2021. godine kada je iznosila 93,6 postotnih bodova. BDP po stanovniku u najrazvijenijoj regiji Osrednje Slovenije
dosegnuo je 39.367 eura, što je 2,7 puta više nego u zasavskoj regiji
(14.563 eura). Uz Zasavje, na dnu ljestvice našle su se Pomurska (18.534
eura ili 68,5 posto prosjeka) i Primorsko-notranjska regija (18.783
eura ili 69,5 posto prosjeka). S izuzetkom središnje slovenske regije, nijedna druga regija nije
premašila slovenski prosjek. Najbliži su mu bili obalno-kraška regija
(26.074 eura ili nešto više od 96 posto prosjeka) i jugoistočna
Slovenija (25.323 eura ili gotovo 94 posto prosjeka). Razlike u BDP-u po zaposlenom bile su puno manje. Najmanji je bio u
pomurskoj regiji, gdje je iznosio 45.721 euro ili blizu 87 posto
slovenskog prosjeka koji je dosegao 52.674 eura, a najviši u
osrednjeslovenskoj regiji, gdje je iznosio 58.351 euro ili gotovo 111
posto slovenskog prosjeka. Razlika je tako iznosila samo 24 postotna
boda i također je manja nego 2021. (25,9 postotnih bodova). Značajno
manja razlika prema ovom pokazatelju rezultat je brojnih migracija radne
snage između statističkih regija, navode statističari.