U roku od godinu dana moguće je zaustaviti propadanje ekonomije u Bosni i Hercegovini i postaviti temelje za njen daljnji prosperitet, tvrdi prof. dr. Svetlana Cenić, ekonomski ekspert, u intervjuu koji je dala za novogodišnje izdanje Poslovnih novina. Iako bosanskohercegovačka ekonomija grca u moru problema, počev od sveprisutne korupcije i ukupne zaduženosti države koja premašuje 10 milijardi KM, pada kreditnog rejtinga BiH, praćenog rastom kamatnih stopa komercijalnih banaka, pa do toga da ima najlošiji privredni ambijent u Evropi, sa stopom nezaposlenosti iznad evropskog prosjeka, gdje je pad priliva stranih investicija dostigao famoznih 50 posto, gdje isto toliko posto stanovništva živi na granici egzistencije, a čak 20 posto njih i ispod crvene granice siromaštva, gdje je čak 60.000 firmi sa blokiranim računima, a privredne aktivnosti su svedene na minimumum, postoji rješenje za izlazak zemlje iz krize.
U roku od godinu dana moguće je zaustaviti propadanje ekonomije u Bosni i Hercegovini i postaviti temelje za njen daljnji prosperitet, tvrdi prof. dr. Svetlana Cenić, ekonomski ekspert, u intervjuu koji je dala za novogodišnje izdanje Poslovnih novina.
- Iako bosanskohercegovačka ekonomija grca u moru problema, počev od sveprisutne korupcije i ukupne zaduženosti države koja premašuje 10 milijardi KM, pada kreditnog rejtinga BiH, praćenog rastom kamatnih stopa komercijalnih banaka, pa do toga da ima najlošiji privredni ambijent u Evropi, sa stopom nezaposlenosti iznad evropskog prosjeka, gdje je pad priliva stranih investicija dostigao famoznih 50 posto, gdje isto toliko posto stanovništva živi na granici egzistencije, a čak 20 posto njih i ispod crvene granice siromaštva, gdje je čak 60.000 firmi sa blokiranim računima, a privredne aktivnosti su svedene na minimumum, postoji rješenje za izlazak zemlje iz krize. Ali, da bi se to postiglo, neophodno je za početak usvojiti set zakona, koje vlasti moraju dosljedno provoditi - kaže Cenić
Isitče da se radi o zakonu o fiskalnoj disciplini i izjavi o fiskalnoj odgovornosti, te zakonu kojim se uređuju rokovi plaćanja, "koje moramo gurnuti u parlament".
- Naravno, osim ova dva zakona, potrebno je donijeti i odluku da nema zaduživanja kod komercijalnih banaka do daljnjega, pogotovo ne da bi se zatvorile budžetske rupe. Buduća vlast koja bude izabrana mora se ponašati po tom modelu. Čim se formira parlament na bilo kom nivou, prvo treba da se usvoje ova zakonska rješenja, kako bi se buduća vlada ponašala po tim principima, a ne po dosadašnjem receptu da se formira parlament, pa da onda čekamo izbor vlade, pa ekspoze, pa stotinu dana i šta još ne... Faktor vremena je najveći neprijatelj ovakve kakva jeste BiH - kaže Cenić.
Na pitanje šta bh. ekonomiju očekuje u 2014. godini, pogotovo kad na naplatu stiže i iznos od milijardu KM prema MMF-u, odgovara:
- Ne vjerujem da će doći do te naplate, nego će MMF reprogramirati te obaveze. Takođe, ne vjerujem da će u izbornoj godini iko vraćati te pare, jer treba dobiti izbore. Biće jako teško, jer će se u 2014. godini napraviti još veće obaveze, koje će sačekati budžetsku 2015. godinu. Posebno će 2014. godina biti teška, jer će se vlasti baviti izbornim inžinjeringom i nacionalnim pitanjima, a ne ekonomijom. Nije popularno u izbornoj godini praviti neke sistemske zahvate i disciplinovanje - kaže Cenić, između ostalog, u intervjuu za Poslovne novine.