Ekonomija - Hrvatska

U studenom godišnji rast inflacije 1,2 posto

Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku o kretanju potrošačkih cijena u studenom u skladu su s konsenzusom tržišta te su tek 0,1 postotna boda ispod očekivanja analitičara RBA.

Naime, prosječna godišnja stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u studenom je iznosila 1,2 posto, što je blago usporavanje rasta u odnosu na listopad kada je zabilježena godišnja stopa inflacije od 1,4 posto, pišu u četvrtak analitičari RBA u svojim dnevnim analizama. U prvih 11 mjeseci ove godine prosječni godišnji rast potrošačkih cijena iznosio je jedan posto, pri čemu je blaga stopa rasta primarno posljedica niske razine domaće potražnje, izostanka pritiska uvoznih cijena te općeg pada gospodarske aktivnosti.

Promatrano prema skupinama prema namjeni potrošnje, i dalje je godišnji rast cijena uglavnom posljedica viših cijena energije i prometa. Tako su u kategoriji stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva cijene porasle 5,3 posto, gdje je najveći rast ostvaren kod zagrijavanja stana (+21,5 posto), plina (+16,8 posto) i tekućih goriva (+16,5 posto). Više cijene goriva posljedično su djelovale i na cijene prometa. Naime, cijene prometa zabilježile su rast od 4,3 posto godišnje, što je primarno posljedica rasta cijena goriva i maziva za osobna vozila (+11,1 posto).

U suprotnom smjeru, dakle na godišnji pad potrošačkih cijena, utjecale su niže cijene obrazovanja (-11 posto), odjeće i obuće (-3,7 posto), komunikacija (-1 posto) te prehrane i bezalkoholnih pića (-0,1 posto). Rast cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju u studenom se blago ubrzao u odnosu na listopad te je zabilježen rast od 0,3 posto. Pri tome su rastu najviše pridonijele više cijene alkoholnih pića i duhana za 3,2 posto te odjeće i obuće koje su porasle 1,4 posto. Cijene prehrambenih proizvoda pale su 0,2 posto. Do kraja godine domaća potražnja neće se značajnije povećati.

U skladu s tim, stopa inflacije ostat će relativno niska. U idućoj godini očekujemo značajnije ubrzavanje stope rasta potrošačkih cijena. Budući da će domaća potražnja i u idućoj godini biti razmjerno slaba, rastu cijena najviše će pridonijeti kretanje cijena u inozemstvu. Naime, globalno bi se gospodarstvo 2011. trebalo nastaviti oporavljati, pa će rasti potražnja za sirovom naftom i ostalim sirovinama, a time i njihova cijena. Budući da je hrvatsko gospodarstvo uvozno orijentirano i energetski ovisno, rast cijena na svjetskim tržištima prelit će se i na domaće tržište te osim na cijenu energenata utjecati i na druge sastavnice indeksa potrošačkih cijena, poput prometa i usluga prijevoza. Osim toga, budući da trgovci zbog ionako slabe potražnje nisu uspjeli prevaliti troškove na krajnje potrošače, pa će cijene prehrane i bezalkoholnih pića po svemu sudeći u ovoj godine zabilježiti pad (u prvih 11 mjeseci pale su 1,8 posto godišnje), u 2011. možemo očekivati i njihov rast.