Cijene u veljači bile su više 2,2 posto u odnosu na prošlu godinu. Nastavak je to inflatornog trenda zabilježenog u siječnju, kada je rast cijena iznosio oko 1,8 posto. Iako je inflacija još uvijek u okvirima očekivanja analitičara, koji su predvidjeli godišnju inflaciju u rasponu od 2,5 do 3 posto, ubrzanje poskupljenja u dva mjeseca na čak 2,2 posto znak je za zabrinutost. Godinu pred nama sigurno ce obilježiti jačanje inflacije velikim dijelom zbog baznog učinka s obzirom na to da je tijekom 2010. inflacija bila na najnižoj razini od provođenja stabilizacijskog programa. Najviše su poskupjeli energenti i hrana, kao i u siječnju. Tako je cijena prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića u mjesec dana narasla 3,6 posto. Razlici u cijeni pridonijelo je osjetno poskupljenje šećera, ulja i masti, brašna te mlijeka, odnosno većine osnovnih namirnica, ali uzroci se mogu prije svega pronaći u prelijevanju troškova proizvođača na potrošače.
Cijene u veljači bile su više 2,2 posto u odnosu na prošlu godinu, pokazalo je izvješće Državnog zavoda za statistiku. Nastavak je to inflatornog trenda zabilježenog u siječnju, kada je rast cijena iznosio oko 1,8 posto.
Iako je inflacija još uvijek u okvirima očekivanja analitičara, koji su predvidjeli godišnju inflaciju u rasponu od 2,5 do 3 posto, ubrzanje poskupljenja u dva mjeseca na čak 2,2 posto znak je za zabrinutost.
»Godinu pred nama sigurno ce obilježiti jačanje inflacije velikim dijelom zbog baznog učinka s obzirom na to da je tijekom 2010. inflacija bila na najnižoj razini od provođenja stabilizacijskog programa«, ističu analitičari Raiffeisen banke Austrije.
Najviše su poskupjeli energenti i hrana, kao i u siječnju. Tako je cijena prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića u mjesec dana narasla 3,6 posto.
Razlici u cijeni pridonijelo je osjetno poskupljenje šećera, ulja i masti, brašna te mlijeka, odnosno većine osnovnih namirnica, ali uzroci se mogu prije svega pronaći u prelijevanju troškova proizvođača na potrošače.
Prema podacima iz barometra cijena, koji izrađuje portal supermarketiinfo.com, u veljači su poskupjela čak 24 od ukupno 138 proizvoda koje prati njihova potrošačka košarica, a osnovne namirnice poput brašna i šećera bile su skuplje 15 posto.
U odnosu na veljaču prošle godine poskupjele su gotovo sve namirnice, osim mesa. Svako povećanje cijene hrane udar je na standard građana, jer prosječnom građaninu hrana nosi tridesetak posto ukupne potrošnje.
Uz hranu, poskupjeli su i energenti i komunalni troškovi. Cijene tekućeg goriva imale su dvoznamenkasti rast, što je dovelo do rasta troškova za uporabu prometnih sredstava za 11,8 posto početkom godine. U veljači su cijene tekućih goriva nastavile rasti za još 2,9 posto, pa je tako litra benzina na postajama Ine krajem mjeseca stajala oko 9,45 kuna za eurosuper 95.
Iznenađuje da su rasli i troškovi u sektoru koji obuhvaća cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja, koje su skočile jedan posto. Tako su se u veljači među proizvodima s najvećom razlikom u cijeni našli i omekšivač za rublje te sredstvo za pranje stakala.
Na ublažavanje općeg poskupljenja ponovno utječe pad cijene odjeće i obuće, što nije uobičajeno za veljaču. Naime, sezonska sniženja u siječnju srušila su ukupnu cijenu odjeće i obuće 6 posto u odnosu na godinu ranije, ali veljača iznenađujuće nastavlja trend s međugodišnjim padom cijena od 3 posto.
Obrazovati se u Hrvatskoj može prema cijeni iz prošle godine, a cijene usluga prosječno padaju za više od 0,2 posto na mjesečnoj razini.