Ekonomija - Bosna i Hercegovina

Udar krize iz evrozone u 2012.

Pravi efekti krize u evrozoni na ekonomiju BiH očekuju se u 2012. godini, kroz smanjeni priliv spoljnog finansiranja u bankarski sektor BiH od majki banaka, zbog pogoršanja ekonomskog okruženja, smanjen ulazak doznaka iz inostranstva, te stranih direktnih ulaganja.

Ovo se navodi u Rajfajzen makroekonomskoj analizi, u kojoj se dodaje da će u idućoj godini biti usporen rast izvoza i otežan plasman izvoznika iz BiH, što će dovesti do smanjenja domaće proizvodnje i investicija.

- Osim toga, uslijediće i zaustavljanje oporavka tržišta rada, što će značajno uticati na domaću potrošnju i time ukupni nivo rasta ekonomije BiH. S obzirom na to da će time ključni pokretači rasta domaće ekonomije biti značajno pogoršani, snizili smo očekivani realni ekonomski rast za BiH na 1,5 odsto u 2012. godini - navodi se u ovoj analizi.

Negativne prognoze u vezi sa smanjenjem priliva spoljnog finansiranja u bankarski sektor BiH povlače za sobom pitanje mogućnosti poskupljivanja kredita u BiH.

Viceguverner Centralne banke BiH Radomir Božić je istakao da poskupljivanje kredita ipak zavisi od kreditne politike banaka, kao njihove diskrecione odluke.

- Uobičajeno je da se kamatna stopa kao cijena kredita formira na osnovu cijene po kojoj banke pribavljaju sredstva, procjene rizika plasmana i ciljne kamatne marže. Banke ne bi smjele upasti u zamku da, u nastojanju da zadrže ili privuku nove depozite, neosnovano povećavaju pasivne kamatne stope, precijene rizik plasmana i povećaju kamatne marže - istakao je Božić.

U analizi se dodaje da je globalno makroekonomsko i finansijsko okruženje još uvijek u toku značajnih previranja, a rizik od nove globalne recesije u 2012. godini je veoma visok.Ekonomska kretanja u prvom polugodištu ove godine do sada su, kako se navodi u analizi, u skladu sa nivoom realnog godišnjeg ekonomskog rasta od oko dva odsto.

- Ovaj rast je još uvijek daleko od prosječnog nivoa rasta od pet odsto zabilježenog prije početka ekonomske krize, a koji je neophodan za značajnije poboljšanje životnog standarda stanovnika u BiH - navodi se u analizi.

U analizi se dodaje da su sliku blagog oporavka ekonomije "pomutile" vijesti o sniženju prognoze kreditnog rejtinga BiH od strane kreditnih agencija Mudis i S&P, usljed političke krize, nesprovođenja reformi i sistemskog vođenja fiskalne politike.Glavni ekonomista Hipo Alpe Adrija banke u BiH Marijana Milić je naglasila da bi, ukoliko se nastavi nestabilna situacija u BiH, moglo doći i do smanjenja kreditnog rejtinga BiH.

- Promjena sa stabilnog na negativni izgled je prevashodno prouzrokovana političkom nestabilnošću u zemlji, gdje i nakon devet mjeseci poslije izbora izostaje formiranje vlasti na nivou BiH - istakla je Milićeva.

Izvoz

U Rajfajzen makroekonomskoj analizi se navodi da je prosječna stopa rasta izvoza robe iz BiH u prvom polugodištu iznosila 20,5 odsto i prešla je vrijednost od četiri milijarde KM, uglavnom zahvaljujući snažnom rastu izvoza ključnih prerađivačkih sektora, odnosno proizvodnje baznih metala, mineralnih proizvoda, mašina i aparata, drveta i drvnih proizvoda, te obuće i tekstila.