Ekonomija - Slovenija

Ured za makroekonomske analize i razvoj (Umar) Republike Slovenije u posljednjem izdanju publikacije Ekonomskog ogledala zaključio je da je nakon pogoršanja izvoznog sektora krajem prošle godine robna razmjena u veljači ponovno porasla, ali ostao manji nego prije godinu dana.

Posljedično je proizvodnja prerađivačkih djelatnosti u siječnju i veljači u prosjeku porasla u odnosu na zadnje tromjesečje prošle godine, ali je bila na sličnoj razini u međugodišnjoj usporedbi. Prema Umaru, bio je veći u obje visoko tehnološki zahtjevne industrije, poput proizvodnje ICT opreme i farmaceutske industrije, dok je bio manji u ostalim skupinama, posebno u energetski intenzivnijim industrijama, koje su osjetile cijenu energije. najviše.

Rast razmjene usluga, koji je od proljeća prošle godine bio pod povoljnim utjecajem postkoronavirusnog oporavka u turizmu, nastavio se iu zimskoj sezoni te ostao visok na međugodišnjoj razini. Realni dohodak u uslugama tako je u siječnju porastao, nakon pada prethodnih mjeseci, te je bio znatno veći na međugodišnjoj razini, visok rast nastavljen je u ugostiteljstvu i stručno-tehničkim djelatnostima.

Izuzetak u uslužnom sektoru gospodarstva, prema Umarovim upozorenjima, bila je trgovina na malo, gdje su realni prihodi u siječnju i veljači u prosjeku niži nego u prethodnom tromjesečju, kao i na međugodišnjoj razini. Naime, kućanstva su početkom godine zbog visoke inflacije na godišnjoj razini manje trošila na hranu, neprehrambene proizvode i noćenja u domovini, a više na automobile i turističke usluge u inozemstvu.

Nastavlja se trend rasta u građevinarstvu. Tako je građevinska aktivnost u veljači dodatno porasla. U odnosu na prethodne godine, po djelatnostima se izdvojila izgradnja stambenih objekata, pojašnjavaju iz Umara. Raspoloženje u gospodarstvu se u prvom tromjesečju u prosjeku popravilo u odnosu na zadnje lanjsko tromjesečje, ali je ostalo lošije nego u istom razdoblju prošle godine.

Unatoč siječanjskom padu u odnosu na rekordnu razinu iz prosinca, broj zaposlenih i dalje je visok u siječnju. Prema Umaru, rastu sve više doprinosi zapošljavanje stranih državljana zbog nedostatka radnika u većini djelatnosti. U siječnju su predstavljali gotovo 80 posto svih novozaposlenih.

Istodobno, u prvom tromjesečju nastavio se smanjivati broj registriranih nezaposlenih, koji je na godišnjoj razini krajem ožujka bio manji za 16,9 posto. Ohrabruje i podatak da je broj dugotrajno nezaposlenih gotovo za trećinu manji nego prije godinu dana, unatoč velikom nedostatku radne snage i velikoj potražnji za radnom snagom.

Prosječna bruto plaća u siječnju je bila realno viša za 1,3 posto, na što je, kažu u Umaru, najviše utjecalo povećanje minimalne plaće početkom godine. U privatnom sektoru prosječna bruto plaća realno je veća za 2,2 posto na godišnjoj razini, dok je u javnom sektoru ostala na istoj razini kao i prije godinu dana.

Umar je ocijenio da je ožujski skok godišnje inflacije na 10,5 posto (u mjesečnoj usporedbi potrošačke cijene u prosjeku nisu mijenjane) očekivan. Velik dio tog poskupljenja proizašao je iz niže prošlogodišnje osnovice, kada je Vlada značajno smanjila cijenu električne energije oslobađanjem pojedinih davanja i doprinosa. U ožujku ove godine bila je gotovo upola viša u odnosu na isto razdoblje lani.

Inflaciji su i dalje najviše pridonosile cijene hrane i bezalkoholnih pića, koje su u ožujku bile gotovo za petinu više na međugodišnjoj razini, a visok je i dalje doprinos rasta cijena neenergetskih industrijskih proizvoda i usluga.

Osnovna inflacija, odnosno rast cijena bez utjecaja cijena energenata, hrane i bezalkoholnih pića, tako se u Sloveniji prema izračunima održava na oko osam posto, što je znatno iznad razine u eurozoni, upozorava Umar.