Ekonomija - Bosna i Hercegovina

UniCredit: BiH očekuje postupan ekonomski oporavak uz rastuće vrijednosti inflacije

"Porast inostrane potražnje za proizvodima niskog tehnološkog nivoa i dalje je temeljni poticaj postepenom ekonomskom oporavku u Bosni i Hercegovini, uprkos unutarnjim strukturnim ograničenjima rastu ekonomskih aktivnosti" –izjavio je glavni ekonomist UniCredita za jugoistočnu Europu Goran Šaravanja, povodom objave UniCreditove CEE Quarterly publikacije za drugi kvartal 2011. godine.

Tokom protekle godine industrijska proizvodnja je porasla za 1,6% na godišnjem nivou, dok je rast u prvom mjesecu zabilježio dvocifrenu vrijednost, čemu je ključan doprinos dalo povećanje proizvodnje u prerađivačkoj industriji.

Iako rast na početku ove godine daje dosta ohrabrujuću sliku kretanja u bh. industriji, ova izvedba je dobrim dijelom učinak niske bazne vrijednosti s početka prethodne godine. Ipak u ovoj godini se očekuje nešto značajniji porast industrijske proizvodnje u odnosu na 2010.g., i dalje dominantno upravljan inostranom potražnjom.

Tendencije na tržištu rada su obilježene netolerantno visokom stopom registrirane nezaposlenosti, koja i dalje ukazuje na slabosti domaće potražnje i ograničene kratkoročne perspektive rasta osobne potrošnje. Anketna stopa nezaposlenosti je porasla s 24,1% u 2009. godini na 27,2% u 2010., a prosječan realni pad bruto plaća je iznosio 1,1% u odnosu na godinu ranije, što je u skladu s procjenama.

Imajući u vidu nedostatke u objavi relevantnih statističkih podataka o BDP-u, prognoza godišnjeg realnog rasta BDP-a za ovu godinu je ostala nepromijenjena na nivou 1,8%, dok je prognoza prosječne inflacije povećana s 2,1% na 3,2%.

Premda su dostupni podaci samo o inflaciji za kraj prošle godine, oni nedvosmisleno ukazuju kako je cijena hrane počela rasti već u 11. mjesecu, te će uz rast cijena nafte bit jedan od glavnih generatora inflacije u ovoj godini. U tom kontekstu treba spomenuti kako hrana i bezalkoholna pića čine preko 1/3 prosječne osobne potrošnje stanovništva u BiH.

„Nakon deflacijskih vrijednosti promjene potrošačkih cijena u 2009. godini i prosječne godišnje inflacije od 2,1% u prošloj godini, došlo je do povećanja naše inflacijske prognoze za ovu godinu na vrijednost od 3,2%“ - naznačio je Šaravanja.

Isto tako, Šaravanja je dodao kako kompliciranje međunarodnih odnosa povezanih s nestabilnostima u sjevernoj Africi i negativni učinci razornog potresa u Japanu mogu uticati na daljnji rast inflatornog pritiska kroz visoku osjetljivost domaće ekonomije na promjene cijene energenata i hrane na međunarodnom tržištu.

Nakon što je prošle godine rast robnog izvoza ostvario vrijednost od 27,7% na godišnjem nivou, ove godine očekujemo usporavanje njegovog rastućeg intenziteta, ali ipak primjetno dvocifreno povećanje  u odnosu na prethodnu godinu.

Nedvojbeno se može reći kako izvedba brojki izvoza ostaje jedna od svijetlih tačaka bh. ekonomije.

Unatoč tome, slijedeći logiku visoke otvorenosti i ovisnosti domaće ekonomije o uvozu i nedovoljnih izvoznih potencijala, s porastom cijena  roba i sirovinskih materijala na međunarodnom tržištu u ovoj godini će evidentno doći i do znatno većih vrijednosti robnog uvoza.

Stoga očekuje se širenje deficita tekućeg računa bilance plaćanja s procijenjenih 6,9% BDP-a u 2010. godini na 8,4% u odnosu na BDP tijekom ove godine.

Goran Šaravanja u kontekstu monetarne politike naglašava kako su dosezi smanjenja stope obavezne rezerve na depozite s rokom dospijeća do 1 godine s 14% na 10%, kojom se oslobađa 300 mln KM likvidnosti, u dobroj mjeri limitirani.

U tom svjetlu depoziti bankovnog sektora kod Centralne banke ostaju znatno iznad vrijednosti minimalne obvezne rezerve, ukazujući istovremeno na krute okvire bankovnog poslovanja vezane za odredbe o likvidnosti, te u isto vrijeme nedostatak kvalitetne potražnje za kreditima baziranim na alokacijskim načelima ekonomske opravdanosti i profitabilnosti projekata.

Formiranje vlasti u Federaciji BiH, na kantonalnom nivou i na entitetskojm nivou, uzelo je više vremena od onoga što se prethodno očekivalo.

Nakon što se cjelokupan proces završi i ustroji Vijeće ministara na državnojm nivou to bi omogućilo  premještanje fokusa prema ispunjenju uvjeta vezanih za Stand-by aranžman s MMF-om, koji ističe u 7. mjesecu 2012. godine, i još važnije premjestio bi naglasak na isplatu novih tranši te ispunjenje svih budžetskih zadaća i ciljeva. Na kraju, ali ne manje važno, proces pristupa EU, koji je u zastoju, vjerojatno bi se u određenoj mjeri intenzivirao.

Prema svemu sudeći kreditni rejting zemlje u narednom jednogodišnjem razdoblju će ostati na istom nivou (S&P:B+;Moody's:B2) sa stabilnim izgledima, te je Goran Šaravanja na koncu istakao – kako će ekonomski oporavak biti postupan, a za rješavanje strukturnih manjkavosti u ekonomiji će svakako trebati vremena.