LJUBLJANA - Dostupni podaci, uključujući današnju objavu statističkog ureda o znatnom usporavanju rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom tromjesečju, ukazuju na nešto umjereniji gospodarski rast od prethodno očekivanog, napisala je Banka Slovenije. Potonji je u lipnju najavio povećanje nacionalnog BDP-a za ovu godinu od 2,5 posto.
Nakon rasta od 2,1 posto u prvom tromjesečju, bruto domaći proizvod između travnja i lipnja realno je ojačao za 0,7 posto na godišnjoj razini. Prema desezoniranim podacima koji se koriste za usporedbe u EU, međugodišnji rast u drugom tromjesečju iznosio je 0,8 posto, a tromjesečno 0,2 posto.
Banka Slovenije je u odgovoru napisala da je rast i dalje uglavnom podržan državnom potrošnjom i potrošnjom kućanstava, dok su građevinska ulaganja i izvozna aktivnost i dalje slabi. Gospodarski rast u Sloveniji ostaje usporediv s prosjekom cijele eurozone, koja je u drugom tromjesečju na međugodišnjoj razini zabilježila rast BDP-a od 0,6 posto, istaknuli su.
Niža inflacija i nastavak povoljnih uvjeta na tržištu rada dodatno su ojačali povjerenje potrošača u Sloveniji i zadržali visoku razinu potrošnje kućanstava. Visoki rast državne potrošnje pridonio je i relativno snažnoj domaćoj potražnji u drugom tromjesečju, što je, prema podacima Banke Slovenije, među ostalim odrazilo veće izdatke za zdravstvo i obnovu nakon poplava.
Pritom su gospodarski rast u najvećoj mjeri kočile niže građevinske investicije i neto izvoz, na što je utjecala slaba aktivnost u ključnim trgovinskim partnerima. Negativni saldo u robnoj razmjeni s inozemstvom tako je smanjio rast za 4,1 postotni bod.
Prema nalazima Banke Slovenije, snažna domaća potrošnja po djelatnostima očituje se u solidnom međugodišnjem rastu usluga. Nakon teške 2023. godine, aktivnosti u prerađivačkim djelatnostima također su ove godine veće, a njihov oporavak potiče i obnova zaliha koja je u drugom tromjesečju povećala rast za 2,4 postotna boda.
Nasuprot tome, građevinarstvo trenutno više ne pridonosi gospodarskom rastu. Prema Banki Slovenije, niža građevinska aktivnost posljedica je dovršetka nekih državnih projekata na kraju prethodnog višegodišnjeg financijskog razdoblja EU i slabije dinamike stanogradnje. Unatoč kontinuiranom padu, obujam građevinskih radova ostaje visok i još uvijek za oko petinu premašuje razinu prije pandemije covida-19, navode iz središnje banke.
Sloveniji je u lipnju za ovu godinu predvidjela gospodarski rast od 2,5 posto, a novu prognozu očekuje u prosincu. Još prije toga, sredinom rujna, najnovije će gospodarske prognoze objaviti Ured za makroekonomske analize i razvoj Republike Slovenije, koji je u veljači objavio rast slovenskog BDP-a od 2,4 posto.