Uz odluku o zamrzavanju zapošljavanja u institucijama BiH, ukupan broj zaposlenih u prošloj godini povećan je za 40 ljudi, što se odrazilo i na izdvajanja za neto plate i naknade svih zaposlenih (301,4 miliona KM). Na kraju 2012. godine bilo je 22.174, a na kraju prošle 22.214 zaposlenih u 75 institucija BiH. U nekim institucijama je manje uposlenika nego u godini ranije, dok su brojne primile više desetina novih ljudi.Prema nedavno usvojenom Izvještaju o izvršenju budžeta BiH za 2013. godinu, Tužilaštvo BiH je lani broj zaposlenih povećalo za 37, Sud BiH je primio 34 nova uposlenika, SIPA njih 32, Uprava za indirektno oporezivanje 16 novih zaposlenika, zatim Predsjedništvo BiH 14, Visoko sudsko i tužilačko vijeće 13...
Uz odluku o zamrzavanju zapošljavanja u institucijama BiH, ukupan broj zaposlenih u prošloj godini povećan je za 40 ljudi, što se odrazilo i na izdvajanja za neto plate i naknade svih zaposlenih (301,4 miliona KM).
Na kraju 2012. godine bilo je 22.174, a na kraju prošle 22.214 zaposlenih u 75 institucija BiH. U nekim institucijama je manje uposlenika nego u godini ranije, dok su brojne primile više desetina novih ljudi.
Prema nedavno usvojenom Izvještaju o izvršenju budžeta BiH za 2013. godinu, Tužilaštvo BiH je lani broj zaposlenih povećalo za 37, Sud BiH je primio 34 nova uposlenika, SIPA njih 32, Uprava za indirektno oporezivanje 16 novih zaposlenika, zatim Predsjedništvo BiH 14, Visoko sudsko i tužilačko vijeće 13...
U Zakonu o budžetu piše da su "nova zapošljavanja dozvoljena samo u izuzetnim slučajevima (novoosnovane institucije i sl.)" i sve to mora odobriti Vijeće ministara BiH. Prošle godine profunkcionisala je samo jedna novoosnovana institucija - Vijeće za državnu pomoć, kojem je Vijeće ministara odobrilo prijem pet uposlenika. Ostali novouposleni primljeni su zbog drugih "izuzetnih slučajeva" čije zapošljavanje očigledno ne narušava mjere štednje uvedene zbog kreditnog aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom.
Mimo projekcije navedene u budžetu, čak 19 institucija je povećalo broj zaposlenih, zbog čega je iz tekuće budžetske rezerve za bruto plate i naknade moralo biti izdvojeno 1,3 miliona KM.
Dževad Nekić, zamjenik glavnog državnog revizora, smatra da se očigledno preširoko tumače "izuzetni slučajevi", zbog čega, i uz odluku o zamrzavanju povećanja administrativnog aparata, raste broj zaposlenih u odnosu na projekcije iskazane u budžetu.
"Nemam ništa protiv popunjavanja radnih mjesta prema sistematizaciji. No, u brojnim institucijama nisu popunjena sistematizovana mjesta, nego imaju ljude 'sa strane' angažovane po ugovoru o djelu, pa i na to odlazi ogroman novac", kaže Nekić.
Napominje da je praksa dodatnog zapošljavanja u institucijama BiH nastavljena i u ovoj godini jer stalno imamo nove konkurse kojima ministarstva, agencije i direkcije primaju zaposlene.
"Zanimljivo je da je većina konkursa 'rezervisana' za one što već u tim institucijama rade po ugovoru o djelu, a oni budu trajno zbrinuti ovim konkursima, koji se samo zovu javnim", naglasio je Nekić.
Dragan Vrankić, bivši ministar finansija i trezora BiH i član Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj bh. parlamenta, tvrdi da će kontroverzi o novim zapošljavanjima biti sve dok se ne uradi sveobuhvatna analiza o broju uposlenika, njihovim učincima i o efektima postojanja samih institucija.
"Jedino se tako može utvrditi realno stanje i odgovoriti na pitanje zašto je, na primjer, u 19 institucija broj novozaposlenih veći od projekcije navedene u budžetu za koji smo glasali", ocijenio je Vrankić, primijetivši i da je administrativni aparat u mnogim evropskim zemljama veći od ovog u BiH sa svim nivoima vlasti.