Energetika - Bosna i Hercegovina

BiH dobija integrisani klimatsko-energetski plan do 2030.

Košarac je rekao a u Sarajevu, gdje se održava konferencija o mjerama za energetsku tranziciju u BiH, da ovo ministarstvo zajedno sa strukturama RS i FBiH predano radi na izradi navedenog plana, koji bi trebalo da bude završen u prvoj polovini godine.

On je naveo da će plan dati odgovore na mnoga pitanja kada je riječ o energetici, klimatskim promjenama i ekologiji.

Košarac je istakao da je BiH u potpunosti svjesna preuzetih obaveza i implementacije ugovora o uspostavljanju energetske zajednice, pariskog dokumenta i sofijske deklaracije.

On je naveo da su u prethodnom periodu institucije BiH, Republike Srpske i FBiH svaka iz svoje ustavne nadležnosti, realizovale dio aktivnosti u vezi s tim, te da je u BiH na snazi okvirna strategija razvoja energetike do 2035. godine.

Košarac je, prenosi Srna, posebno naglasio činjenicu da je BiH u 2022. godini, u vrijeme energetske krize u EU i zemljama okruženja, zabilježila izvoz električne energije u novimalnom iznosu od milijardu KM.

Ističući važnost da BiH uđe u proces dekarbonizacije, Košarac je rekao da pritom treba voditi računa o očuvanju energetske nezavisnosti i radnih mjesta u rudnicima i termoelektranama.

Košarac je zahvalio predstavnicima EU na 70 miliona evra za ublažavanje efekata energetske krize i najavio da će oko 50 miliona biti upućeno za direktnu pomoć stanovništvu, a 20 miliona manjim i srednjim preduzećima za adaptaciju na uslove prouzrokovane energetskom krizom.

Saša Magazinović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik "Zelenog kluba" koji je domaćin današnje konferencije, rekao je da će na skupu biti razgovarano o tome kako ubrzati energetsku tranziciju u BiH uz pomoć međunarodnih partnera.

Magazinović je donosiocima odluka u BiH poručio da se ne plaše nepoznatih pojmova dekarbonizacije, pametne tranzicije, zelene agende, energetske efikasnosti, energetske tranzicije, a stranačkim liderima da je budućnost planete važnija od političkih pitanja.

"Ovo su pitanja od značaja za ekonomiju, radna mjesta i zdravlje ljudi", naglasio je Magazinović.

Ambasador Švedske u BiH Johana Stromkvist, čija je zemlja aktuelni predsjedavajući EU, podsjetila je da je Švedska godinama uključena u energetski sektor i pitanja energetike u BiH, te da je jedan od najvećih donatora.

Ona je navela da je Švedska u BiH sprovela više projekata koji se odnose na energetsku efikasnost javnih zgrada, čime su na godišnjem nivou postignute uštede od 6,5 miliona KM i smanjena emisija CO2 za 60.000 tona.

"Ovi projekti podigli su energetsku efikasnost tih zgrada za 59 odsto", rekla je Stromkvistova i dodala da je u okviru sprovedenih projekata uspostavljena baza 5.000 javnih zgrada sa podacima šta je potrebno uraditi da bi bile efikasnije.

Stromkvistova je dodala da od decembra BiH ima kandidtaski status za članstvo u EU i da je energetska efikasnost jedan od zahtjeva u tom smislu.

Šef Delegacije EU u BiH Johan Satler konstatovao je da je energetska tranzicija neophodna iz perspektive globalnog zagrijavanja, ali i ekonomije, jer uskoro dolaze porezi koji će se plaćati za prilagođavanje u smislu emisije ugljenika.

On je izrazio nadu da će BiH dostaviti svoje prijedloge za korištenje sredstava iz energetskog investicionog paketa EU.

Rezidentni predstavnik Razvojnog programa UN (UNDP) Stelijana Nedera rekla je da energetska tranzicija predstavlja važno pitanje na globalnom nivou i u BiH, te da se trećina projekata koje ova organizacija UN sprovodi odnosi na klimatske promjene i energetiku.

"Više od 10 godina radimo u ovoj oblasti i već smo dugogodišnji partner sa Švedskom, a odnedavno radimo i sa Japanom", zaključila je Nedera.

Današnja konferencija prilika je za razgovor o postignutom napretku u energetskoj tranziciji, uključujući uspješne modele testirane u okviru projekata u različitim dijelovima zemlje koje finansiraju Švedska, a sprovodi UNDP, kao i EU, te o tome kako ubrzati i povećati djelovanje ka budućnosti u kojoj će se koristiti čistiji izvori energije, uključujući najavljeni Energetski paket pomoći iz EU.

Učesnici konferencije biće poslanici članovi "Zelenog kluba", domaći političari i stručnjaci iz javnog i privatnog sektora, kao i međunarodni, te predstavnici različitih institucija i civilnog društva.