Kod Benkovca su s komercijalnim radom počele dvije velike vjetroelektrane ukupne snage 36 megavata. Tvrtka Dalekovod je u njihovu gradnju uložila više od 61 milijun eura. Riječ je o vjetroelektranama radnog naziva ZD2 i ZD3 s ukupno 16 vjetroturbina na lokacijama Medviđa i Bruška, nedaleko od Benkovca. Počele su s komercijalnim radom nakon što je EKO, tvrtka posebne namjene za upravljanje tim vjetroparkom, od Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) dobio rješenje o konačnom statusu povlaštenog proizvođača električne energije. Očekuje se da će svaka od dviju vjetroelektrana snage po 18 megavata godišnje proizvoditi 61,2 gigavatsata električne energije. Ta velika investicija financirana je putem ugovora o kreditu od 53,5 milijuna eura. Ugovor je potpisan između SG – Splitske banke kao vodećeg aranžera, agenta i davatelja kredita te Privredne banke Zagreb kao suaranžera i davatelja kredita, projektnog poduzeća EKO kao korisnika kredita, tvrtki Dalekovod Professio i Medviđa kao pokrovitelja, te Dalekovoda.
Kod Benkovca su s komercijalnim radom počele dvije velike vjetroelektrane ukupne snage 36 megavata, doznajemo iz tvrtke Dalekovod koja je u njihovu gradnju uložila više od 61 milijun eura.
Riječ je o vjetroelektranama radnog naziva ZD2 i ZD3 s ukupno 16 vjetroturbina na lokacijama Medviđa i Bruška, nedaleko od Benkovca. Počele su s komercijalnim radom nakon što je EKO, tvrtka posebne namjene za upravljanje tim vjetroparkom, od Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) dobio rješenje o konačnom statusu povlaštenog proizvođača električne energije.
Očekuje se da će svaka od dviju vjetroelektrana snage po 18 megavata godišnje proizvoditi 61,2 gigavatsata električne energije.
Ta velika investicija financirana je putem ugovora o kreditu od 53,5 milijuna eura. Ugovor je potpisan između SG – Splitske banke kao vodećeg aranžera, agenta i davatelja kredita te Privredne banke Zagreb kao suaranžera i davatelja kredita, projektnog poduzeća EKO kao korisnika kredita, tvrtki Dalekovod Professio i Medviđa kao pokrovitelja, te Dalekovoda. Kredit je odobren za dugoročno projektno financiranje projekta, navode u Dalekovodu.
Ovo je već drugi projekt vjetroelektrane koji pokreće Dalekovod sa svojim partnerima uz potporu Societe Generale – Splitske banke. Prva njihova elektrana ZD 6 izgrađena kod Gračaca s instaliranih devet megavata snage uspješno je puštena u rad u siječnju prošle godine.
Kod te tri vjetroelektrane Dalekovod je, prema njihovim podacima, projektirao i izveo radove na građevinskoj infrastrukturi i visokonaponskim postrojenjima te iz uspješno i u planiranom roku priključio na mrežu, a Siemens Hrvatska je isporučio i montirao stupove i vjetroagregate pojedinačne snage od 2,3 megavata.
Dovršetkom izgradnje vjetroparkova ZD 2 i ZD 3 kod Benkovca, Dalekovod upravlja vjetroparkovima ukupne instalirane snage 45 megavata, što je za sada najveći takav portfelj u Hrvatskoj. Očekivani godišnji prihod iz te tri velike vjetroelektrane je više od 13 milijuna eura, ističu u Dalekovodu.
Pritom ističu da namjeravaju nastaviti s ulaganjima u vjetroelektrane. U završnoj su fazi pripreme za gradnju vjetroelektrane Kamensko–Voštane snage 63 megavata, što bi bilo zajedničko ulaganje s dosadašnjim partnerima. Ukupna vrijednost tog projekta procjenjuje se na više od 100 milijuna eura. U Dalekovodu kažu da je trenutno u raznim fazama upravnog postupka za ishođenje građevinske dozvole još pet vjetroelektrana ukupne planirane snage vjetroturbina veće od 100 megavata.
Tim aktivnostima ta se tvrtka etablirala kao lider na hrvatskom tržištu obnovljivih izvora energije u segmentu iskorištavanja potencijala energije vjetra.
Sve veći interes investitora za ulaganje u vjetroelektrane prati i prilagodba propisa. Radi »deblokade« razvoja projekata vjetroelektrana i ubrzavanja gradnje novih objekata u okviru kvote ukupne priključne snage s obzirom na raspoloživu regulacijsku rezervu sustava, HEP-Operator prijenosnog sustava od 20. veljače primjenjuje novi način upravljanja priključenjem vjetroelektrana na elektroenergetski sustav.
Kako navodi HEP-OPS, stoga su usvojili i objavili kriterije za uvrštenje projekata vjetroelektrana na listu za priključenje na elektroenergetsku mrežu, koji su u nekoliko navrata bili tema konzultacija s ulagačima u vjetroelektrane i Zajednicom obnovljivih izvora energije pri HGK-u.
Očekuje se da će se primjenom tih kriterija uz daljnju dinamizaciju priključenja novih vjetroelektrana na elektroenergetsku mrežu dodatno unaprijediti razvidnost i nediskriminatornost načina rada, napominju u HEP-OPS-u.