Energetika - Crna Gora

Električna energija istorijska šansa za Zapadni Balkan

On je to kazao na Samitu energetike koji se održava u Trebinju, a čija je tema ove godine energetska povezanost Zapadnog Balakana.

Kako je saopšteno iz EPCG, Đukanović je naglasio da je povezivanje u regionu neminovnost.

„Ne može Crna Gora da razvija svoj prenosni sistem, a da ne vodi računa o tome šta se dešava u okruženju, to sve mora da bude kompatibilno”, kazao je Đukanović.

On je podsjetio da su u Zapadnoj Evropi pobrisali fizičke granice između država, dodajući da bi na primjeru Zapadnog Balkana trebalo pokazati spremnost za usvajanje tih vrijednosti.

“Da ukidamo granice, da smo dostojni kandidati za članstvo u Evropskoj uniji (EU), što svi žele, a energetika je idealan prostor da se tako ponašamo“, naveo je Đukanović.

On je ukazao na primjere hidroelektrane (HE) Komarnica, Pive i Kruševa i elektrana na Drini.

„Ako to nije usaglašeno, svi imamo probleme. O tome moramo voditi računa“, rekao je Đukanović, dodajući da je uvjeren u mogućnost valorizacije Bilećkog jezera.

Đukanović je zaključio da mora da postoji snažna politička volja kod parlamenta, Vlade, ali i lokalnih samouprava.

„Jer je ovo istorijska šansa za čitavi Zapadni Balkan, da napravi jedan proizvod, po kojem će biti dominantan na svim svjetskim berzama”, rekao je Đukanović.

Đukanović je, govoreći na panelu "Povezivanje/umrežavanje elektroprivrednih preduzeća u regionu kao odgovor na energetske i klimatske politike EU“,
ukazao i na to da postoji preko četiri hiljade prosumjera za malo više od godinu ipo, što je, kako je naveo, preko 40 megavati.

„Poslovna filozofija definisana prije dvije godine, „proizvodi gdje trošiš“ pokazala se odličnom“, rekao je Đukanović.

On je, kako je naveo, uvjeren da će se do kraja godine približiti količini od sto megavati na krovovima.

„Druga poslovna filozofija, povezana sa obnovljivim izvorima energije, da postoji kompatibilnost hidro i solarne energije, omogućava korišćenje hidroenergetske infrastrukture za priključenje solarnih elektrana“, rekao je Đukanović.

On je dodao da je to idealno za Perućicu.

„Postoji ta meteorološka komponenta: kad pada kiša, radi Perućica, kad grije sunce, imamo solarnu elektranu, maltene imamo pripremljenu infrastrukturu i to moramo iskoristiti“, rekao je Đukanović.

Kako je kazao, on očekuje početak izgradnje pristupnih puteva za vjetroelektrane (VP) „Gvozd“ od 60 megavati u junu.

Đukanović je istakao i da se aktivno radi na kvalitetnoj valorizaciji voda nikšićkog polja i da će to povećati proizvodnju HE „Perućica“.

On je ukazao i na potrebu pronalaženja načina za skladištenje solarne energije koje će biti mnogo u ljetnjem periodu i biće jeftina.

„To oko baterija je dobro, ali sporo ide. Mora se promijeniti način razmišljanja i u elektroprivredama, ali i u privredama. Električna energija će morati, odmah, da se pretvara u neki proizvod”, rekao je Đukanović.

On je naglasio da broj solarnih elektrana eksponencijalno raste.

“O tome je na svima nama da razmišljamo“, poručio je Đukanović.

Kako je saopšteno iz EPCG, na Samitu energetike govore stručnjaci iz oblasti energetike u okviru sedam tematskih panela.

Navodi se da je Samit, u posljednjih pet godina, u regionalnim i evropskim okvirima, stekao status prepoznatljivog mjesta za diskusiju o razvoju i budućnosti energetskog sektora, trendovima u toj oblasti, sa posebnim fokusom na obnovljive izvore energije.