Energetika - Bosna i Hercegovina

Navedeno je da BiH, s obzirom na svoje bogatstvo energentima i potencijalnim obnovljivim izvorima energije, stoji pred izazovom transformacije svog energetskog sektora - piše FENA.

Organizatori ovog događaja, Međunarodni Centar Olof Palme, Friedrich-Ebert-Stiftung (FES) Dialogue Southeast Europe i BEFT, imali su za cilj da okupe ključne zainteresirane strane, kako bi se radilo na osiguranju tranzicije koja štiti i unapređuje životne uslove radnika te zadovoljava potrebe lokalnih zajednica.

Konferenciju je otvorio direktor Fondacije Friedrich-Ebert-Stiftung René Schlee koji je kazao da se dešava društveno-ekološka transformacija, te da je pitanje samo da li smo pasivni primaoci ove transformacije ili je aktivno oblikujemo.

- Ne samo da prosječan građanin doživljava kako se klima mijenja, nego to osjeti i na svom budžetu, kroz rast cijena energije, a to je nešto što pogađa čitave zajednice zbog čega smo fokusirani na njih. Drugi razlog je pravda. Kao fondacija koja je posvećena socijalnoj pravdi, to je razlog zašto se bavimo ovom društveno-ekološkom transformacijom i kako možemo osigurati da se klimatskim promjenama pozabavimo na pravedan način - kazao je Schlee.

Dodao je, također, da to nije tranzicija koju treba voditi u glavnim gradovima nego se treba osjetiti svugdje, ne samo ovdje u BiH, već svuda u regionu i na evropskom kontinentu i zato Fondacija Friedrich-Ebert ima globalni program kada je ovo u pitanju.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić je, obraćajući se učesnicima konferencije, kazao da je više od jednog stoljeća energetski bilans u BiH zasnivan na upotrebi uglja kao osnovnog energenta.

Po njegovim riječima, kompletan privredni razvoj BiH je ovisan i veoma osjetljiv na mogućnost proizvodnje i potrošnje uglja.

- Postotak proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva u BiH je 70 posto, a iz obnovljivih izvora energije oko 30 posto, dok je u Federaciji taj postotak iz ugljena oko 60 posto, dok je iz obnovljivih izvora energije 40 posto - naveo je ministar Lakić.

Dodao je da zelena tranzicija ili dekarbonizacija, kao osnovna komponenta energetske tranzicije, predstavlja potpuno drugačiji koncept proizvodnje energije od onog koji je trenutno u BiH, a baziran je na fosilnim gorivima.

Lakić je napomenuo da se ulaskom naše države u proces dekarbonizacije iziskuje plansko smanjenje korištenja uglja u proizvodnji energije, uz istovremeno planiranje i mogućnosti izgradnje i korištenja kapaciteta obnovljivih izvora energije. Upotpunjujući faktor tranzicije je energetska efikasnost, elektrifikacija transporta i modernizacija prenosnih mreža.

Po Lakićevim riječima, oblikovanje energetske strategije BiH je pod snažnim uticajem klimatske i energetske politike Evropske unije, uključujući njenu dugoročnu viziju za klimatskom neutralnošću do 2050. godine, ali isto tako i regulatorne mehanizme koji potiču postizanje predviđenih efekata u narednim desetljećima.

Kaže kako su primarni zadaci i obaveza za BiH i Federaciju BiH primjena i prenošenje zakonodavstva EU i usvajanje ciljeva do 2030. godine, a sa vizijom do 2050., koji se odnose na povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije sa postepenim smanjenjem i konačnim prestankom korištenja fosilnih goriva u blokovima u termoelektranama do 2050. godine.

Naveo je da zelena tranzicija ili dekarbonizacija praktično znači postepeno i konačno smanjenje korištenja uglja u proizvodnji energije, što ima za posljedicu zatvaranje ili prenamjenu ili prestanak rada blokova termoelektrana koje koriste ugalj, a u konačnici ima za posljedicu postepeno smanjenje proizvodnje uglja i konačno zatvaranje rudnika uglja u državi.

- Prestanak proizvodnje energije iz uglja za posljedicu ima prestanak proizvodnje uglja iz naših rudnika i otvara proces zatvaranja rudnika koji je veoma kompleksan. Strateški cilj države je uspostaviti pravedan proces tranzicije energetskog sektora, što znači pravedno zbrinjavanje ugroženih kategorija izazvanih procesom dekarbonizacije, kao i planski usmjeren privredni razvoj regija bogatih ugljem - kazao je Lakić.

Dodao je da osim prestanka korištenja uglja, zelena tranzicija ili dekarbonizacija znači i uspostavu funkcionalnog tržišta električne energije, energetske efikasnosti, potpuno drugačiji koncept građenja industrijskih, stambenih i drugih jedinica, zamjenu kućnih ložišta toplotnim pumpama ili drugim izvorima zagrijavanja, elektrifikaciju saobraćaja od automobila pa do željeznice.

- Iz svih ovih obaveza proizilaze i posljedice: obezbjeđenje dovoljnih količina električne energije iz drugih izvora, što znači gradnju novih elektrana na sunce i vjetar, razvoj dalekovodne mreže, iznalaženje mogućnosti za zapošljavanje svih onih koji su izgubili radna mjesta u procesu zatvaranja rudnika i termoelektrana, revitalizacija regiona koji su zavisili od uglja, kupovinu električnih automobila i obezbjeđenje mreže za njihovo napajanje - kazao je ministar Lakić.

Pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, sektora za energetiku, Admir Softić je kazao da je energetska tranzicija imperativ za BiH, "jer samo na taj način možemo osigurati stabilnost i sigurnost sistema, a uz prelazak na čiste izvore energije".

Po njegovim riječima, ovo je ne samo naša obaveza na osnovu Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, Pariškog sporazuma i Sofijske deklaracije o zelenoj agendi za zapadni Balkan, već i ogromna razvojna šansa za BiH, "jer je upravo sektor energetike jedna od najvažnijih privrednih grana BiH".

Softić je mišljenja da je proces dekarbonizacije energetike potrebno detaljno planirati i njegovu realizaciju sistemski rješavati, na čemu nadležne institucije već rade, s ciljem razvijanja modernog, konkurentnog, okolinski i klimatski održivog energetskog sistema.

Jedna od najvažnijih aktivnosti koje se trenutno provode u tom kontekstu jeste izrada Integrisanog energetskog i klimatskog plana BiH do 2030. godine, koji definira ciljeve BiH za navedeni period - kazao je Softić.