Energetika - Bosna i Hercegovina

EP BiH mora na tender za vjetroelektrane

"Elektroprivreda BiH" će se za dodjelu koncesije za izgradnju vjetroelektrana u Podveležju morati boriti na tenderu, iako je nakon samoinicijativne ponude odlukom Vlade FBiH određena kao nosilac izgradnje tih energetskih objekata.

Naime, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona objavila je prije nekoliko dana tender za dodjelu koncesije za korištenje građevinskog zemljišta na platou Podveležja nadomak Mostara za izgradnju vjetroelektrana. Tender predviđa dodjelu koncesije na trideset godina na 16 lokacija pojedinačne površine 900 kvadratnih metara.

Koncesiju za izgradnju vjetroelektrana na dva lokaliteta na Podveležju od 2007. godine imali su austrijska "Vjetroenergetika BH" i slovenačko-bosanski "Energy 3", ali su im nakon određenog vremena oduzete, jer nisu ispoštovale uslove iz ugovora.

Koncesije su ove dvije kompanije dobile na osnovu samoinicijativnih ponuda, bez javnog poziva i provjere njihovog boniteta.

Vlado Prusina, službenik Ministarstva privrede HNK, kaže kako je tačno da je "Elektroprivreda BiH" (EP BiH) podnijela prijedlog za dodjelu koncesije u vidu samoinicijativne ponude.

Međutim, to joj ne garantuje da će dobiti koncesiju, jer u skladu sa zakonom slijedi tender na koji će se moći prijaviti i druge kompanije i ukoliko se pojavi neko sa boljim uslovima dobiće koncesiju.

Amer Jerlagić, generalni direktor "Elektoprivrede BiH", kaže kako je iznenađen objavom tendera za vjetroeletkrane na Podveležju.

"Nakon odluke Vlade od prije nekoliko mjeseci, kojom se EP BiH zadužuje da razvija vjetropark Podveležje, očekivali smo da ćemo dobiti koncesiju, ali bez obzira na sve to, ako je to kako se kaže u HNK u skladu sa zakonom, mi ćemo se prijaviti za dodjelu koncesije", ističe Jerlagić.

Podsjeća da je EP BiH otkupila dokumentaciju od "Vjetroenergetike" o rezultatima mjerenja snage vjetra na Podveležju, a koja je ova kompanija vršila prema ugovoru sa Evropskom komisijom.

"Aplicirali smo kod Evropske komisije da mi naslijedimo 'Vjetroenergetiku' u tom projektu", kaže Jerlagić objašnjavajući da je tu je riječ najprije o izgradnji dvije vjetroturbine snage po dva megavata, a onda i ostalih 14 po tri megavata.

Prema njegovim riječima, ukupna snaga u prvoj fazi izgradnje vjetroparka je 46 megavata.

Jerlagić ističe da na osnovu svih pokazatelja koje imaju, s rezultatima mjerenja koje su otkupili, kao i s onim što planiraju ponuditi lokalnoj zajednici, smatra da bi trebalo da dobiju koncesiju na Podveležju.

On tvrdi da će nakon dobijanja koncesije odmah krenuti s radovima s obzirom na to da je izgradnja prve dvije turbine vezana za rokove definisane u projektu Evropske komisije (period jul - septembar 2011).

U tenderu za koncesije na Podveležju najviše će biti vrednovana tehnička povoljnost ponude koja će nositi 30 bodova, po 20 bodova nosiće ponuđeni iznos koncesijske naknade, finansijsko stanje ponuđača, te sposobnost ostvarenja koncesije, dok će sa 10 bodova biti vrednovano rješavanje uslova iz mišljenja Gradskog vijeća Mostara u vezi sa zahtjevima lokalne zajednice.

Datum otvaranja ponuda, kako je navedeno u tenderu, biće naknadno utvrđen.

Vjetroelektrane proizvode takozvanu zelenu energiju te su jedan od najpoželjnijih oblika alternativnog izvora energije nasuprot elektranama na fosilna goriva, jer hemijski i biološki ne zagađuju okolinu.
Lokalna zajednica

Da bi bila donesena odluka o dodjeli koncesije za izgradnju vjetroparka u Podveležju, moraće biti zatraženo mišljenje Gradskog vijeća Mostara u vezi sa zahtjevima lokalne zajednice.

"U tender su ugrađeni početni zahtjevi lokalne zajednice i ko ispuni te uslove dobiće veći broj bodova. Mjesne zajednice na ovom prostoru traže naknadu za prostor, puteve i regulisanje drugih potreba", kaže Vlado Prusina, službenik Ministarstva privrede HNK.

Propala koncesija

Ministri u Vladi Hercegovačko-neretvanske županije su u maju 2007. godine odlučili da austrijskoj kompaniji "Vjetroenergetika" dodijele koncesiju za korištenje građevinskog zemljišta na platou Podveležja, nadomak Mostara, na kojem je planirana gradnja prvog parka vjetrenjača u BiH.

Iako je posrijedi kapitalan projekat, vrijedan blizu 100 miliona evra, kompletna procedura dodjele koncesije provedena je bez javnog tendera, precizno definisanih prava i obveza potencijalnih investitora, pa čak i bez provjere boniteta kompanije. Austrijancima je, naime, izgradnja vjetrenjača povjerena nakon samoinicijativne ponude koju su poslali u proljeće 2006. godine. Ipak, koncesije su im oduzete jer nisu ispoštovale uslove iz ugovora.