Osim energetskih efekata, realizacija projekta Hidroelektrane "Dabar" omogućiće dodatna zapošljavanja u toku izgradnje, kao i trajno zbrinjavanje jednog broja radnika, a istovremeno će izazvati i pokretanje drugih privrednih aktivnosti u istočnoj Hercegovini. Time će biti stvoreni uslovi za smanjenje negativnih i povećanje pozitivnih migracionih kretanja stanovništva, a realizacijom HE "Dabar" biće obezbjeđena značajna proizvodnja "čiste" električne energije, energije iz obnovljivih izvora, bez emisije štetnih gasova, što je prioritet i obaveza u skladu sa ugovorom o Energetskoj zajednici jugoistočne Evrope, a što ujedno stvara mogućnost obezbjeđenja povoljnijih finansijskih sredstava. Riječ je o investiciji vrijednoj 180 miliona evra, a projekat predviđa četvorogodišnju izgradnju, zatim instalisanu snagu 159 megavata uz projektovanu prosječnu godišnju proizvodnju struje od 251 gigavat-časova. Ono što još nije poznato biće jasnije već u utorak, 19. aprila u Trebinju, gdje će biti biti prezentovan projekat Hidroelektrane "Dabar".
Osim energetskih efekata, realizacija projekta Hidroelektrane "Dabar" omogućiće dodatna zapošljavanja u toku izgradnje, kao i trajno zbrinjavanje jednog broja radnika, a istovremeno će izazvati i pokretanje drugih privrednih aktivnosti u istočnoj Hercegovini, najavio je u intervjuu za Srnu ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Željko Kovačević.
On je istakao da će time biti stvoreni uslovi za smanjenje negativnih i povećanje pozitivnih migracionih kretanja stanovništva kao i da će realizacijom HE "Dabar" biti obezbjeđena značajna proizvodnja "čiste" električne energije, energije iz obnovljivih izvora, bez emisije štetnih gasova, što je prioritet i obaveza u skladu sa ugovorom o Energetskoj zajednici jugoistočne Evrope, a što ujedno stvara mogućnost obezbjeđenja povoljnijih finansijskih sredstava.
Kovačević je podsjetio da je riječ o investiciji vrijednoj 180 miliona evra, da projekat predviđa četvorogodišnju izgradnju, zatim instalisanu snagu 159 megavata uz projektovanu prosječnu godišnju proizvodnju struje od 251 gigavat-časova.
Ono što još nije poznato, dodao je Kovačević, biće jasnije već u utorak, 19. aprila u Trebinju, gdje će biti biti prezentovan projekat Hidroelektrane "Dabar".
Ministar je istakao da je Vlada Republike Srpske prioritet izgradnje bazirala na potrebi ravnomjernog razvoja Srpske, procjeni ukupnog privrednog razvoja i prognoze ukupne potrošnje električne energije, s ciljem dugoročnijeg obezbjeđenja energije za domaće tržište.
"Viškovi električne energije omogućiće izvoz koji će imati pozitivan uticaj na devizni bilans Republike", kazao je Kovačević i dodao da će sjedište preduzeća za sada biti u Trebinju.
"Mislim da je od pitanja sjedišta mnogo bitnije da ovaj regionalni projekat počne i da se stvore pretpostavke za angažovanje radnika, ali i pokretanje drugih privrednih aktivnosti kroz pozitivne efekte koje nosi realizacija ovog projekta", navodi Kovačević.
On je istakao da je početak realizacije projekta HE "Dabar", jedne od tri hidroelektrane na "Gornjim horizontima", od prioritetnog značaja za razvoj elektroenergetskog sektora Republike Srpske, budući da ona predstavlja osnov za nove investicije nizvodno na slivu rijeke Trebišnjice u Srpskoj, ali i u Federaciji BiH, pa i u Hrvatskoj.
Osim "Dabra", u planu su i druge investicije poput početka geoloških istraživanja, reinterpretacije starih planova i novih seizmičkih istraživanja, a idući korak je, kako je najavljeno, početak bušenja.
Kovačević je kazao da je posljednjoj sjednici Vlade usvojeno rješenje o utvrđivanju javnog interesa za istraživanje i korišćenje sirove nafte i gasa na prostoru cijele Srpske.
"Mnogo je razloga za utvrđivanje javnih interesa sa ekonomsko-finansijskog aspekta - od predviđenih investicija u procesu istraživanja 40,7 miliona dolara preko investicije u iznosu od 229 miliona dolara koja po dinamici treba da bude realizovana do 2029. godine", navodi Kovačević.
On je istakao da je jedan od veoma važnih aspekata za utvrđivanje javnog interesa i broj zaposlenih, kojih će u početnoj fazi biti od 10 do 12, a prelaskom u fazu razrade i konačno proizvodnje (od 2014.) oko 500 stalno zaposlenih.
Kovačević je rekao da je Vlada Srpske prihvatila pismo namjere ruskog investitora sa Kipra za izgradnju termoelektrane "Ugljevik 2" sa firmom "Komsar enerdži", čime je otvorena mogućnost za dalje razgovore i usaglašavanja projekta i sve druge aktivnosti koje su predviđene zakonima Srpske.
"U pismu namjera investitor je iskazao interes za izgradnju dva nova bloka TE "Ugljevik dva" i TE "Ugljevik tri", za šta će u prvoj fazi biti investirano oko 400 miliona evra. Prema informacijama investitora, sredstva su obezbijeđena, te možemo očekivati realizaciju projekta bržu od uobičajene kada je riječ o energetskim projektima", najavio je Kovačević u intervjuu Srni.