Hrvatska je najveći uvoznik energije od svih zemalja članica Energetske zajednice jugoistočne Europe, a potrošnju će do 2015. godine povećati 36 posto, pokazuje studija konzorcija Seetec. U Energetskoj zajednici jugoistočne Europe uz Hrvatsku su još Bugarska, BiH, Rumunjska, Albanija, Makedonija, Srbija, C. Gora i Kosovo. U regiji su samo tri izvoznika energije - BiH, Rumunjska i Bugarska, dok sve ostale zemlje jugoistočne Europe ovise o uvozu energije. Tako je 2004. Hrvatska uvezla energije za zadovoljenje 23% svojih energetskih potreba. Hrvatska je 2004. proizvela 12.432 gigavatsati, a potrošila 16.094 gigavatsati energije, dok su instalirani kapaciteti iznosili 3746 megavata. Najveći proizvođač energije u regiji je Rumunjska, a izvoznik Bugarska. Zanimljiva je bosanska energetska priča. Zemlja u kojoj je zbog rata, ali i loše provedene tranzicije došlo do kraha cijele industrije, dovedena je do toga da potrošnja energije u BiH danas iznosi samo otprilike 45 gigadžula po stanovniku, dok je prosjek zemalja OECD-a 236 gigadžula...
Hrvatska je najveći uvoznik energije od svih zemalja članica Energetske zajednice jugoistočne Europe, a potrošnju će do 2015. godine povećati 36 posto, pokazuje studija konzorcija Seetec.
U Energetskoj zajednici jugoistočne Europe uz Hrvatsku su još Bugarska, BiH, Rumunjska, Albanija, Makedonija, Srbija, C. Gora i Kosovo. U regiji su samo tri izvoznika energije - BiH, Rumunjska i Bugarska, dok sve ostale zemlje jugoistočne Europe ovise o uvozu energije. Tako je 2004. Hrvatska uvezla energije za zadovoljenje 23% svojih energetskih potreba.
Generator rasta
Hrvatska je 2004. proizvela 12.432 gigavatsati, a potrošila 16.094 gigavatsati energije, dok su instalirani kapaciteti iznosili 3746 megavata. Najveći proizvođač energije u regiji je Rumunjska, a izvoznik Bugarska. Zanimljiva je bosanska energetska priča. Zemlja u kojoj je zbog rata, ali i loše provedene tranzicije došlo do kraha cijele industrije, dovedena je do toga da potrošnja energije u BiH danas iznosi samo otprilike 45 gigadžula po stanovniku, dok je prosjek zemalja OECD-a 236 gigadžula.
– Geografski profil, vodeni resursi i rezerve ugljena u Bosni upućuju na to da je riječ o zemlji koja je u veoma povoljnom prirodnom položaju za proizvodnju energije, i dobivene termalnim putem (iz ugljena) i iz hidroenergije. Zahvaljujući potencijalu da dramatično proširi domaću proizvodnju energije, BiH postaje središnji sudionik u budućem energetskom planiranju u jugoistočnoj Europi – piše u izvještaju sa 4. foruma Svjetske banke.
Upravo se u BiH realizira najveći energetski projekt u regiji. Kompanija EFT u vlasništvu srbijanskoga poslovnjaka Vuka Hamovića u Stanarima kod Doboja gradi prvu privatnu termoelektranu na Balkanu.
– Projekt rudarsko-energetskog kompleksa Stanari svakako je naš najveći i najvažniji pothvat. Do sada smo u razvoj rudnika, izradu studija, dokumentacije i ostale radove koji spadaju u prvu fazu projekta gradnje elektrane uložili više od 50 milijuna eura. Ukupna vrijednost projekta inače je više 500 milijuna eura. U svibnju smo potpisali ugovor s isporučiteljem opreme, Dongfang Electric Corporationom, koji se obvezao da će objekt sagraditi i isporučiti u roku od 45 mjeseci. Očekujemo da će TE Stanari početi s radom potkraj 2013. Ta elektrana imat će 300 megavata instalirane snage i godišnje će proizvoditi otprilike dva teravata sati električne energije – kazao je glasnogovornik EFT-grupe Nenad Savić. Gradnjom termoelektrane u Stanarima BiH će postati energetska sila u regiji. U biltenu Energija u istočnoj Europi ističe se da se u BiH realizira ili priprema tridesetak projekata, a svi se nalaze u BiH.
Ograničeni potencijali
Zahvaljujući svojemu središnjem geografskom položaju BiH je izvrsno pozicionirana tako da može opskrbljivati energijom svoje susjede na sjeveru (Hrvatsku i Sloveniju), kao i one na jugoistoku (Crna Gora, Srbija, Albanija, Grčka, Makedonija i Kosovo). Gradnjom novih proizvodnih kapaciteta Bosna i Hercegovina će se naći u prirodnom položaju da pridonese ekonomskom napretku cijele regije.
Hrvatska ima izražen energetski deficit, koji na godišnjoj razini trenutačno varira između 4 i 5 teravatsati. Ukupna godišnja potrošnja u Hrvatskoj trenutačno je na otprilike 18 teravatsati. S ekonomskim oporavkom i rastom Hrvatska će biti prisiljena uvoziti još veće količine energije. Osiguranje energije koja joj nedostaje zato je Hrvatskoj strateški značajno. Razvoj energetike u srednjem i dužem roku utjecat će na dinamiku općega gospodarskog rasta regije.
– Neiskorišteni energetski potencijali kojima Hrvatska raspolaže na svome teritoriju relativno su ograničeni, tako da očekujem da će Hrvatska aktivno ulagati u nove proizvodne kapacitete izvan svojih granica.
Na taj način Hrvatska, odnosno Hrvatska elektroprivreda, može povoljnije i brže doći do energije koja joj nedostaje. Projekt Stanari dobar je primjer u tom pogledu. Sudjelovanjem u tom projektu HEP bi mogao osigurati značajne količine energije po atraktivnim uvjetima. Siguran sam da bi to mogla biti veoma zanimljiva tema, i za HEP i za EFT – zaključio je Savić.