Energetika - Hrvatska

Ina u deset godina uložila u Hrvatsku 17 milijardi kuna

Ina će u idućih nekoliko godina uložiti milijarde kuna u istraživanje i proizvodnju nafte i plina, modernizaciju rafinerija i benzinskih postaja te druge projekte, najavio je u srijedu predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott na Međunarodnom susretu stručnjaka za plin, koji je u Opatiji organizirala Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP).

Tako, primjerice, ove godine planiraju modernizaciju 40 benzinskih postaja, a u iduće tri godine u polja Žutica i Ivanić uložit će 500 milijuna kuna, što će im omogućiti proizvodnju dodatnih 3,4 milijuna tona nafte i 600 milijuna prostornih metara plina, rekao je Aldott i napomenuo da Ina ostaje jedan od najvećih ulagača u Hrvatskoj čime pokreće hrvatsku industriju i cijelo gospodarstvo.

Pritom je istaknuo da je Ina u zadnjih 10 godina u Hrvatskoj ukupno uložila 17 milijardi kuna, od čega 4 u plinska polja na Jadranu, 3,6 milijardi u istraživanje i proizvodnju nafte i plina na kopnu, a 10 milijardi kuna u inozemstvu, što je, uz ostalo, i rezultat uspješnog strateškog partnerstva Ine i Mola. Predsjednik Uprave Plinacra Jerko Jelić Balta istaknuo je da su nedavno dovršili drugu i treću dionicu velikog 290 kilometara dugog magistralnog plinovoda prema Dalmaciji od Josipdola do Gospića i od Gospića do Benkovca s odvojnim plinovodima prema Gračacu, Obrovcu, Benkovcu i Zadru, a nakon 2011. najveći će dio Hrvatske zahvaljujući velikim ulaganjima biti pokriven magistralnim plinovodima, koji će nakon gradnje distributivne mreže omogućiti priključivanje potrošača.

Njegov kolega Vladimir Đurović najavio je da očekuju kako bi sredinom ove godine u Hrvatsku iz pravca Mađarske trebale stići prve količine plina preko krajem prošle godine dovršenog spoja hrvatskog i mađarskog plinskog sustava, a za njegovo korištenje zainteresirani su i očekivani novi dobavljači plina. Direktorica tvrtke Podzemno skladište plina (PSP) Dragica Krpan naglasila je da se u Europi planira gradnja takvih skladišta ukupnog kapaciteta 76 milijardi prostornih metara plina, što je gotovo jednako ukupnom kapacitetu postojećih skladišta, jer se očekuje postupni pad proizvodnje plina u Europi i Hrvatskoj, pa će se uvoziti iz sve daljih područja, što će mu povećavati cijenu.

Zbog toga te planiranog rasta potrošnje u Hrvatskoj od oko 5 posto godišnje planiraju gradnju manjeg skladišta u Grubišnom Polju, za pokrivanje vršne zimske potrošnje, te većeg, za sigurnost opskrbe posebno važnog regionalnog, u Beničancima. »Bez toga nam u budućnosti prijete novi problemi u opskrbi plinom«, upozorila je Dragica Krpan. Ona se nada da će PSP idućih mjeseci dobiti koncesiju za gradnju skladišta u Grubišnom Polju, a provedbu tog važnog projekta će, vjeruje, ubrzati izmjene Zakona o rudarstvu.

U Hrvatskoj se, naime, već godišnje troši oko 3,4 milijarde kubika, a gradnja novih termoelektrana na plin te njegovo korištenje u Ininim rafinerijama i širenje plinske mreže to će znatno povećati, napomenuo je predsjednik HSUP-a Miljenko Šunić. Na skupu je istaknuto da cu cijene plina za gospodarstvo među najvišima, a za kućanstva među najnižima u Europi, što će se, iako za to postoje razlozi, prema riječima stručnjaka, teško mijenjati u predizbornoj godini. Pritom je Srećko Ezgeta, direktor bjelovarske tvrtke Elektrometal distribucija plina, kao predstavnik svih tvrtki za distribuciju i opskrbu plinom upozorio da gotovo 80 posto maloprodajne cijene otpada na Ininu dobavnu cijenu i PDV, dok su marže distributera i opskrbljivača vrlo male, što im znatno otežava poslovanje.

Zato se nadaju da će usklađivanje hrvatskih propisa s trećim europskim energetskim paketom (očekuje se do sredine ove godine) uvesti realne uvjete poslovanja, a povoljnije uvjete očekuju i s pojavom novih dobavljača. Također je upozoreno da Ina, kao zasad jedini dobavljač u Hrvatskoj, cijenu po kojoj prodaje plin distributerima određuje samo na temelju dugoročnih ugovora, dok ih europski dobavljači određuju i na temelju cijena na 'spot tržištu', koje su lani, zbog smanjene potražnje, pale i do 30 posto.