Kompanije koje će graditi vjetroelektrane na lokalitetima Krnovo i Možura biće izabrane u narednih nekoliko dana, dok bi gradnja tih izvora energije mogla da počne već sljedeće godine. Za izgradnju vjetroelektrana na Krnovu ponudu su dostavili konzorcijum Ivikom konsalting i Micubiši hevi industris, kao i kompanija Eyra Madrid. Za lokalitet Možura u Ulcinju stigla je jedna ponuda, a dostavio je konzorcijum u čijem su sastavu španska Fersa i kompanija Čelebić. Posao na Krnovu mogao bi da dobije konzorcijum u čijem se sastavu nalazi japanska kompanija, dok je skoro izvjesno da će vjetroelektranu kod Ulcinja graditi Fersa. Na ulcinjskom lokalitetu Možura predviđena je gradnja vjetroelektrane instalisane snage do 46 megavata, a na nikšićkom Krnovu do 50 megavata.
Kompanije koje će graditi vjetroelektrane na lokalitetima Krnovo i Možura biće izabrane u narednih nekoliko dana, dok bi gradnja tih izvora energije mogla da počne već sljedeće godine, saopštio je pomoćnik ministra ekonomije Miodrag Čanović.
On je podsjetio da su za izgradnju vjetroelektrana na Krnovu ponudu dostavili konzorcijum Ivikom konsalting i Micubiši hevi industris, kao i kompanija Eyra Madrid.
"Za lokalitet Možura u Ulcinju stigla je jedna ponuda, a dostavio je konzorcijum u čijem su sastavu španska Fersa i kompanija Čelebić", rekao je Čanović nakon konferencije za novinare u hotelu Podgorica.
Prema njegovim riječima, posao na Krnovu mogao bi da dobije konzorcijum u čijem se sastavu nalazi japanska kompanija, dok je skoro izvjesno da će vjetroelektranu kod Ulcinja graditi Fersa.
Na ulcinjskom lokalitetu Možura predviđena je gradnja vjetroelektrane instalisane snage do 46 megavata, a na nikšićkom Krnovu do 50 megavata.
Čanović je ocijenio da dio javnosti ne shvata da deficit električne energije koji ima Crna Gora ne može biti riješen zahvaljujući samo malim elektranama, ili onim koje koriste energiju vjetra ili sunca. "Kad bi iskoristili sve male elektrane dobili bi samo 400 gigavat sati", precizirao je i podsjetio da je planirana proizvodnja hidroelektrana na Morači 725 gigavat sati, ali da će potrošnja do 2025. godine porasti još hiljadu gigavat sati.
"Tek kad završimo izgradnju elektrana na Komarnici, Morači, Maoče i drugi blok Termoelektrane, i uz mjere energetske efikasnosti, mogli bi da budemo izvoznici struje", smatra Čanović.
On je odbacio i zaključke da se korišćenjem energetske efikasnosti može uštedjeti više energije nego gradnjom HE na Morači i naveo da je energetska efikasnost dugotrajan proces. "Taj proces traje i do dvije decenije, a ključna je edukacija stanovništva da štede energiju. Energetskom efikasnošću može da se uštedi do 25 odsto energije, ukoliko se sprovedu sve mjere", rekao je Čanović.