Energetika - Bosna i Hercegovina

Izrael će se uključiti u izgradnju Južne interkonekcije

Država Izrael, prema svemu sudeći, jasno je prepoznala prednosti jednog ovakvog projekta za sigurnost i učinkovitost energetskog sektora u BiH, piše portal Večernjeg lista BiH.

Galit Peleg, veleposlanica Izraela u BiH, kazala je za Bloomberg Adriju kako Izrael može značajno doprinijeti provedbi projekta na različitim slojevima stabilne opskrbe plinom iz sadašnjih i budućih izvora, cyber-sigurnosti, infrastrukturi i organizacijskim holističkim rješenjima. Ona je tom prilikom govorila i o projektu Južna interkonekcija, kojim bi se riješila ovisnost BiH o plinu iz jednog izvora.

- Njegovo rješenje trebalo bi osigurati dugoročnu stabilnost i održivost projekta “Južna interkonekcija” i cjelokupnog energetskog sektora u BiH - kazala je ambasadorica Peleg.

Ovakva izjava dolazi nakon brojnih potvrda kako Država Izrael postaje strateški ekonomski partner BiH, a što se moglo vidjeti i tokom održavanja 24. Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru, kojemu je zemlja partner bio upravo Izrael, izjveštava Večernji list BiH.

Vijeće ministara na posljednjoj sjednici razmotrilo prijedlog prednacrta sporazuma između BiH i Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, s osnovama za njegovo zaključivanje. Vijeće ministara BiH pozvalo je Vladu Federacije BiH da žurno predloži Parlamentu Federacije BiH zakonsko rješenje za realizaciju projekta "Južna interkonekcija BiH i Republike Hrvatske".

Plinovod će, kao što je poznato, osigurati diversifikaciju pravaca i izvora opskrbe (preko LNG terminala na otoku Krku, budućeg Jonsko-jadranskog plinovoda te ostalih dobavnih pravaca koji idu preko Republike Hrvatske) te daljnju plinofikaciju BiH, a što će rezultirati i povećanjem tranzita prirodnog plina kroz Republiku Hrvatsku.

Dio plinovoda koji prolazi kroz RH odnosit će se na dionicu Dugopolje - Zagvozd, ukupne dužine 52 km, te na dionicu Zagvozd - Imotski - granica Hrvatske i BiH, ukupne dužine 22 km. S bosanskohercegovačke strane ukupna dužina trase iznosi 169 km.

Navedeni plinovod ulazio bi u BiH na prostoru Posušja, a zatim bi se granao u dva pravca - prvi prema Mostaru, a drugi preko Tomislavgrada, Kupresa i Bugojna do Novog Travnika. Osim što bi novi plinovod prvi put doveo ovaj vrijedni energent u Hercegovinu, značio bi mnogo i za niz lokalnih zajednica na širem prostoru središnje Bosne. Predviđeni je kapacitet interkonekcije do 1,5 mlrd. m3 godišnje.

Prema navodima Memoranduma, sa radom bi mogli da počnu do kraja 2025. godine. Ipak, nisu htjeli da govore o datumu početka radova i vrijednosti investicije, navodeći da to zavisi od mnogobrojnih faktora.

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke kazala je da projekat donosi najbolje Crnoj Gori u dijelu tehnologije, opreme, znanja i vještina.