Hrvatska planira snažno potaknuti rast obnovljivih izvora energije, kako bi do kraja 2024. godine u sustav spojila 1500 novih megavata energije, a do 2030. ta brojka, prema Strategiji energetskog razvoja RH do 2030., mora biti veća od 2500 megavata.
U Ministarstvu
gospodarstva i održivog razvoja podsjećaju da su krajem 2021. doneseni
Zakon o tržištu električne energije i Zakon o obnovljivim izvorima
energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, kojima je otvorena mogućnost
aktivnijeg uključivanja građana u sustav proizvodnje i korištenja
električne energije. Pravnim subjektima osigurani su uvjeti da krenu u
bržu i veću realizaciju projekata koji su vezani za proizvodnju
električne energije za vlastitu potrošnju, a otvorena je i mogućnost
uspostave energetskih zajednica građana te agregiranja čime se pruža
čitav niz novih mogućnosti. Istodobno se, tvrde u Ministarstvu, aktivno radi na pojednostavljenju
administrativnih procedura, a uz zakone, u izradi je i niz podzakonskih
dokumenata koji bi trebali osigurati učinkovitiju primjenu obnovljive
energije. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost već niz godina kroz
razne programe sufinancira projekte korištenja obnovljivih izvora
energije (OIE), a ove je godine za takve sustave rezervirao 195 milijuna
kuna. Sustavi za korištenje obnovljivih izvora energije su, kažu u Fondu,
opravdan trošak u programima obnove obiteljskih kuća, a bili su i u
programima obnove višestambenih i nestambenih zgrada. Fond sufinancira i
programe korištenja OIE u obiteljskim kućama, ali i u turističkom
sektoru i industriji. Sto milijuna kuna bilo je dostupno pravnim osobama putem javnog
poziva koji je omogućio financiranje širokom krugu korisnika - od
poduzetnika, privatnih iznajmljivača, škola, bolnica i ostalih korisnika
iz javnog sektora, vjerskih zajednica, sve do suvlasnika višestambenih
zgrada. S 40, 60, ili 80 posto sufinancirale su se dizalice topline,
sunčani toplinski kolektori, kotlovi na drvnu sječku/pelete, ili
pirolitički kotlovi te integrirane fotonaponske elektrane za proizvodnju
električne energije za vlastitu potrošnju, bilo da je riječ o
izoliranom (off-grid), ili mrežnom pogonu. Poticaji i za građane Za takve sustave poticaje od 15. studenoga mogu dobiti i građani.
Zainteresirani vlasnici obiteljskih kuća, a koji u njima imaju i
prebivalište, moći će se prijaviti za sufinanciranje ugradnje sustava za
korištenje obnovljivih izvora energije. Raspoloživi budžet iznosi 95
milijuna kuna, a građani će po projektu moći dobiti do 128 tisuća kuna. Dobar primjer ulaganja u obnovljive izvore energije JANAF-ove su
sunčane fotonaponske elektrane. Prva na Terminalu Žitnjak puštena je u
pogon krajem 2020., a riječ je o integriranoj elektrani nazivne snage 90
kW smještenoj na krovu pomoćne zgrade Terminala. Očekivana godišnja
proizvodnja električne energije iz te elektrane je oko 108.540 kWh, čime
se godišnja razina emisije CO2 smanjuje za 65 tona. Druga sunčana fotonaponska elektrana u vlasništvu JANAF d.d. puštena
je u rad u rujnu 2021. na Terminalu Sisak. Također se radi o
integriranoj elektrani koja je smještena na krovu upravne zgrade
Terminala. Očekivana godišnja proizvodnja električne energije iz te
elektrane je 33.000 kWh, čime se godišnja razina emisije CO2 smanjuje za
oko 19,8 tona. Na JANAF-ovom Terminalu Omišalj planirane su dvije sunčane
fotonaponske elektrane. Trenutno je u izradi projektna dokumentacija za
sunčanu elektranu na prostoru Terminala Omišalj te se očekuje da će biti
nazivne snage od 840 kW. Ta elektrana bi godišnje proizvodila i do
975.880 kWh električne energije čime bi se godišnja razina emisije CO2
smanjila za više od 450 tona. Također, na istom terminalu će se tijekom 2023. godine izgraditi i
pustiti u pogon još jedna integrirana sunčana fotonaponska elektrana
koja će biti smještena na krovu pomoćne zgrade Terminala Omišalj. Imat
će nazivnu snagu od 30 kW te se očekuje da će godišnje proizvoditi
38.150 kWh električne energije, čime će se godišnja razina emisije CO2
smanjiti za više od 17 tona. JANAF d.d. ima u planu tijekom 2023. godine izraditi projektnu
dokumentaciju za neintegriranu sunčanu elektranu snage do 3 MW, koja se
planira izgraditi unutar Terminala Slavonski Brod. "Temeljem usvojene Strategije tranzicije i razvoja JANAF-a za
razdoblje od 2022. do 2030. godine s vizijom do 2050. godine, u planu su
i veća ulaganja u obnovljive izvore energije na čemu se intenzivno
radi", poručuju iz JANAF-a.