Energetika - Bosna i Hercegovina

Jesmo li za gradnju nuklearki ili protiv nje?

Obaveze

Upravni odbor Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE kao strukovna organizacija elektroenergetičara odluku o tome donio je na posljednjoj sjednici imajući u vidu da je Bosna i Hercegovina prihvatila obavezu dekarbonizacije energetskog sektora, odnosno zatvaranja termoelektrana na ugalj.

- Naša je namjera da narodu i vlastima otvorimo oči o tome zašto se grade nuklearne elektrane. Iz te priče doći ćemo do zaključka da li su one nama potrebne ili nisu, kazao je Zijad Bajramović, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE.

U toj priči veoma je važno da se čuju i iskustva i namjere zemalja iz okruženja, prije svega Slovenije, Hrvatske i Srbije, čiji stručnjaci će biti pozvani na ovu raspravu. Slovenija i Hrvatska imaju zajedničku nuklearku u Krškom, a BiH je u nekoj vrsti spora sa Hrvatskom zbog njene namjere odlaganja nuklearnog otpada u blizini granice sa BiH. Srbija je ovog mjeseca usvojila Memorandum o razumijevanju sa Francuskom elektroprivredom (EDF) o uspostavljanju okvira za dugoročni dijalog i saradnju o procjeni potencijala za razvoj nuklearnog civilnog programa, što za BiH nije beznačajno. Naprotiv!

Planirano je da okrugli sto bude organizovan do kraja ove godine, a postoji mogućnost da se o ovoj temi kolokvijalno razgovara već tokom održavanja 4. savjetovanja bh. distributera električne energije (CIRED), zakazanog za oktobar u Mostaru.

Svijest

Najava održavanja okruglog stola o nuklearnoj energiji i njenim perspektivama u BiH, a posebno saznanja do kojih će se doći, biće prilika za provjeru da li BiH ima ili nema (anti)nuklearni lobi i posebno koliko je civilni sektor osviješćen kada je to u pitanju. Ako je suditi po iskustvima i efektima dosadašnje borbe protiv odluke Hrvatske da nuklearni otpad iz Krškog odlaže na Trgovskoj gori u blizini granice sa BiH, zaključak je da je osviješćenost na niskom nivou.