Energetika - Hrvatska

Kod Šibenika niče treći vjetropark

Za najkasnije dva tjedna na Crnom brdu kod Šibenika završit će gradnja vjetroparka, inače trećeg, koji niče na šibenskim brdima.

Novo vjetropostrojenje podiže šibenska tvrtka Tudić Elektrocentar s partnerima iz Indije. Pet od ukupno sedam agregata ukupne snage 10,5 megavata već su podignuta u neposrednoj blizini kuća u naselju Biranj i Danilo.

Vrijednost radova procijenjena je na 14,2 milijuna eura. Nakon Paga, drugi vjetropark koji čini 14 agregata ukupne snage 12 megavata podignut je 2006. na šibenskim brdima Krtolin-Trtar. Investitor je bila tvrtka Enersys, koja je prošle godine sagradila i treći hrvatski vjetropark na brdu Orlice između Grebaštice i Boraje. Na Orlicama je postavljeno 12 vjetroagregata snage 9,6 megavata. Kad je riječ o obnovljivoj energiji iz vjetra, šibenska brda su u ovom trenutku najsagrađenija u Hrvatskoj, a tako će biti i u skorašnjoj budućnosti s obzirom na to da je više projekata u završnoj fazi pripreme, a županijski prostorni plan predviđa čak 17 lokacija za vjetrenjače.

Veliki broj vjetroparkova, po rasporedu koji je definiran u županijskom prostornom planu, nalazit će se u 'prstenu' oko naselja Dubrava-Biranj-Danilo-Vrpolje, što će uvelike opteretiti to područje čija se naselja nalaze uz rubove plodnog polja okruženog brdima. Nema sumnje da je energija iz vjetra nužna Hrvatskoj, jer je riječ o obnovljivom izvoru energije, međutim, stječe se dojam da se u rasporedu vjetroparkova pogriješilo. Naime, brojni vjetroparkovi planirani su na malom prostoru koji je već u značajnoj mjeri opterećen nisko- i visokonaponskom mrežom, brojnim odašiljačima (od kojih su neki postavljeni bespravno), prometnicama lokalnog i državnog značaja, nadvožnjacima, vijaduktima, kamenolomom...

Gradnja novih dvaju većih vjetropostrojenja samo što nije počela, a u pripremi su i drugi projekti koji će se također realizirati u spomenutom 'prstenu'. Jesu li stručnjaci i lokalni planeri zažmirili na jedno oko kada su ucrtavali moguću gradnju vjetrenjača na brdima oslanjajući se samo na element pogodnosti lokacije za takvu namjenu, a ne i na njihovu rasprostranjenost? Predstavnici mjesnih odbora Danilo i Vrpolje Miro Vukšić i Ante Petković odgovaraju potvrdno i ogorčeno kažu da ih novi vjetropark na Crnom brdu uznemirava i izaziva nezadovoljstvo kod velikog broja mještana. Ukazuju na brojne propuste na koje su upozorili još u procesu javnog uvida, a koje su ignorirali politika i struka. Navode da je u slučaju vjetroparka na Crnom brdu udaljenost od naselja samo od 250 do 300 metara, do autoceste je 250 metara i 300 metara od lokalne prometnice.

Osim što su vjetrenjače vrlo bučne, opasnost prijeti od mogućeg lomljenja lopatica, rotora i drugih dijelova postrojenja u slučaju vremenskih nepogoda. Ukazuju na negativnu okolnost koja dolazi od agregata čija je visina čak 70 metara, a promjer rotora 50 metara, pa se za sunčanih dana, a takva je većina u Dalmaciji, stvaraju bljeskovi i rotirajuće sjene. Ta pojava na prometnicama zasljepljuje vozače, a kod žitelja izaziva osjećaj mučnine.