Energetika - Hrvatska

Koliko će od 10 milijardi eura ulaganja ostati Hrvatskoj

U Hrvatskoj će do 2030. trebati u korištenje obnovljivih izvora energije (OIE) uložiti i do 10 milijardi eura, rekao je u ponedjeljak prof. dr. Ljubo Jurčić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta na okruglom stolu "Obnovljivi izvori energije, napredne energetske mreže i energetska učinkovitost" održanom pod pokroviteljstvom Vlade na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva.

Međutim, pitanje je koliko će od toga, kao i od velikih državnih poticaja za proizvodnju iz OIE-a, ostati u Hrvatskoj, a koliko će završiti u inozemstvu, pa će od korištenja hrvatskih prirodnih resursa i državnih poticaja umjesto domaćih najviše koristi imati strane tvrtke i znanstvenici, upozorili su mnogi stručnjaci.

Velika ulaganja u OIE (ukupne snage 1600 megavata) predviđena su i energetskom strategijom kako bi se osigurali dodatni vlastiti izvori struje te time lakše zadovoljio rast potrošnje i smanjila sve veća ovisnost o uvozu, kao i zbog ispunjavanja obveze o smanjivanju ispuštanja stakleničkih plinova iz Kyotskog sporazuma i članstva u EU.

No, problem je u tome što strani, a često i domaći investitori zbog prilično skromne ponude domaćih tehnologija i proizvoda uglavnom koriste strane. Zato stranim tvrtkama odlazi i najveći dio od oko 90 milijuna kuna državnih poticaja, koliko se godišnje skupi od kupaca struje koji za OIE na svaki potrošeni kilovatsat plaćaju pet lipa.

Stoga je devet zagrebačkih fakulteta tehničkog i biotehničkog područja organiziralo okrugli stol i najavilo potpisivanje deklaracije o suradnji u razvoju domaćih tehnologija za OIE i energetsku učinkovitost, za što su zatražili podršku svih nadležnih institucija, a posebno Vlade i zainteresiranih tvrtki.

Da je i hrvatska industrija zainteresirana za svoj dio tog velikog "kolača" pokazuje primjer Končara, koji ulaže 80 milijuna kuna u gradnju vjetroelektrane u zaleđu Splita da bi stekli potrebne reference za plasman vlastite tehnologije na domaće i strano tržište. A prof. dr. Stjepan Car, predsjednik Uprave Končar - Instituta za elektrotehniku, ponosno ističe da je ta vjetroelektrana više od 75 posto domaći proizvod.

Da je interes za ulaganje u OIE u Hrvatskoj vrlo velik ukazuje i više od 700 zahtjeva koje je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva dobilo od stranih i domaćih investitora. Od toga je dosad obrađeno 512, pa investitori skupljaju dozvole ili već grade, a 25 ih već radi, kazao je Darko Horvat, ravnatelj Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva.

OIE donosi i brojne ekonomske koristi kao što su pokretanje razvoja i inovacija, proizvodnja, zaposlenost, smanjenje uvoza, povećanje izvoza i druge. Tako je prof. dr. Neven Duić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje naveo da bi, primjerice, samo gradnja 100.000 solarnih kolektora otvorila oko 2000 radnih mjesta, a isto toliko dizalica topline koje koriste geotermalnu energiju 1200 radnih mjesta.

Da Hrvatska kao buduća članica EU-a treba što više energije osigurati iz OIE-a upozorila je i državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Ivana Mrkonjić, a savjetnik predsjednika Republike Boris Cota istaknuo je da se i njima javlja puno zainteresiranih ulagača.