Nakon nedavnog početka gradnje trafostanice Plat, uskoro bi na dubrovačkom području trebala početi i gradnja hidroelektrane (HE) Ombla, prve podzemne elektrane na Mediteranu. HEP je, naime, u petak u skladu s pravilima EBRD-a, čijim kreditom financira taj oko 130 milijuna eura vrijedan projekt, objavio da će u drugom tromjesečju početi javno nadmetanje za ugovaranje tog velikog posla, a nakon odabira najpovoljnije ponude i gradnja. Hidroelektrana snage 68 megavata i očekivane godišnje proizvodnje od 225 gigavatsati gradit će se u zaljevu Rijeke dubrovačke pet kilometara zapadno od Dubrovnika. Očekuje se da će gradnja trajati pet godina. Ukupna ulaganja najviše će ovisiti o izboru tehnologije građenja za složene radove u podzemlju. Naime, većina objekata elektrane bit će u podzemlju zbog čega su neophodni specifični građevinski i geotehnički radovi te zatvaranje podzemnog riječnog i spiljskih kanala.
Nakon nedavnog početka gradnje trafostanice Plat, uskoro bi na dubrovačkom području trebala početi i gradnja hidroelektrane (HE) Ombla, prve podzemne elektrane na Mediteranu.
HEP je, naime, u petak u skladu s pravilima EBRD-a, čijim kreditom financira taj oko 130 milijuna eura vrijedan projekt, objavio da će u drugom tromjesečju početi javno nadmetanje za ugovaranje tog velikog posla, a nakon odabira najpovoljnije ponude i gradnja. Hidroelektrana snage 68 megavata i očekivane godišnje proizvodnje od 225 gigavatsati gradit će se u zaljevu Rijeke dubrovačke pet kilometara zapadno od Dubrovnika. Očekuje se da će gradnja trajati pet godina. Ukupna ulaganja najviše će ovisiti o izboru tehnologije građenja za složene radove u podzemlju. Naime, većina objekata elektrane bit će u podzemlju zbog čega su neophodni specifični građevinski i geotehnički radovi te zatvaranje podzemnog riječnog i spiljskih kanala.
Projektom hidroenergetskog postrojenja HE Ombla zahvaljujući postojećim povoljnim hidrogeološkim uvjetima na lokaciji izvora Omble, znakovitim za područja u kršu, i mogućnosti stvaranja podzemne akumulacije ostvaruje se potpuno novi pristup korištenja vodenih snaga za proizvodnju električne energije, ističu voditelji projekta Tomislav Paviša i Zvonimir Sever.
Naime, gradnja klasične nasute 130 metara visoke brane s pripadajućim bazenom utjecala bi na lijepi krajobraz tog područja i zaštićene spomenike arhitekture. Zato je odlučeno branu sagraditi u podzemlju te injekcijskom zavjesom u podzemlju stvoriti nepropusnu barijeru, a za tijelo brane upotrijebiti prirodni stijenski masiv, čime će se osigurati potreban tlak za energetsko korištenje. Tako će cijela elektrana biti u podzemlju, osim upravljačke zgrade koja će se dobro uklopiti u okoliš. Gradnjom u podzemlju ne izbjegava se samo narušavanje prirodnog okoliša nego ujedno i smanjuju troškovi gradnje, a poboljšat će se i vodoopskrba Dubrovnika. Naime, zbog dizanja razine podzemnih voda neće više trebati koristiti crpke, a uklonit će se i dosadašnji problemi uz zamućivanje vode i njeno povremeno onečišćenje.