U Nuklearnoj elektrani Krško je prvi skladišni kontejner s gorivom uspješno i sigurno premješten u novoizgrađenu zgradu za suho skladište istrošenog nuklearnog goriva.
Do jeseni će završiti s premještanjem prvih 300 tona goriva.
Prijenos istrošenog nuklearnog goriva iz mokrog skladišnog bazena u novoizgrađenu zgradu suhog skladišta odvija se u skladu s planovima i predviđanjima, pojašnjavaju iz Nuklearne elektrane Krška (NEK). Kako je rečeno na nedavnom otvaranju skladišta, ono je izgrađeno u sklopu posljednje desetogodišnje sigurnosne nadogradnje elektrane. Bio je to osmogodišnji projekt, a očekuje se da će NEK stajati gotovo 100 milijuna eura. Pasivno skladištenje u skladištu, koje je izgrađeno prema uvriježenoj zapadnoj tehnologiji, omogućit će NEK-u jednostavnije, jeftinije i sigurnije skladištenje istrošenog goriva. Novo skladište bit će dovoljno za najmanje sljedećih sto godina, a istrošeno nuklearno gorivo će se u njega premjestiti nakon pet godina skladištenja i hlađenja u bazenu s vodom. U prvoj kampanji iz mokrog skladišnog bazena do jeseni će se preseliti 16 spremnika s 592 gorive ćelije. Druga kampanja planirana je za 2028. godinu, kada planiraju prebaciti 16 kontejnera s istim brojem gorivih elemenata. Kasnije će uslijediti treća i četvrta kampanja. U skladištu ima mjesta za cijeli životni vijek prvog bloka nuklearke Krška. Prema riječima Andreja Kavčiča, voditelja nuklearnog goriva u NEK-u i jezgri reaktora, riječ je o objektu površine 3500 četvornih metara i visine 20 metara koji je izgrađen zapadno od nuklearnog reaktora i bazena za mokro skladištenje istrošenog goriva. Armirano-betonska temeljna ploča debljine je metar i pol, a konstrukciju nove infrastrukture verificirala je Međunarodna agencija za atomsku energiju. U NEK-u koriste skladišni sustav u višenamjenskim kontejnerima Holtec s betonskim omotačem za suho skladištenje. U svakom spremniku ima mjesta za 37 gorivih elemenata. U suhom skladištu ima mjesta za 70 kontejnera odn za ukupno oko 2600 gorivih ćelija. Suhim skladištenjem uveli su međunarodno priznato rješenje. Njegovim uvođenjem pridružili su se zemljama koje vode računa o najsuvremenijim sigurnosnim zahtjevima za privremeno skladištenje istrošenog nuklearnog goriva. Ovakav način skladištenja koristi se u Belgiji, Njemačkoj, Mađarskoj, Švicarskoj, Španjolskoj, Velikoj Britaniji i ponegdje u SAD-u.
|