Energetika - Crna Gora

Neće preko Luke Bar

Ruska naftna kompanija Gasprom odustaje od izvoza naftnih derivata preko Luke Bar zbog izuzetno visokih troškova željezničkog prevoza, saznaje Portal Analitika u Gaspromnjeftu, kompaniji koja je kupila Naftnu industriju Srbije (NIS), ali je zainteresovana za istraživanje rezervi gasa i nafte u crnogorskom podmorju.

U Gaspromnjeftu je ocijenjeno da crnogorska Željeznica nema dovoljno kapaciteta za kontinuiran prevoz velike količine naftnih derivata od Beograda do Bara.

Ta kompanija analizirala je kapacitete crnogorske Željeznice kako bi tražila dozvolu za izvoz naftnih derivata preko Luke Bar, koje bi prevozili prugom Beograd - Bar. Preko barske Luke Gasprom bi usmjeravao izvoz oko 30 hiljada tona derivate prema Africi i Aziji. Ovaj posao dao bi značajan impuls razvoju Željeznice Crne Gore, ali i barske Luke, jer bi obje firme dobile dogoročan posao od koga bi imale siguran priliv novca.

Gasprom će, najvjerovatnije, odustati od ove ideje, jer su analize njihovih stručnjaka pokazale da crnogorska Željeznica nema potrebne kapacitetet za uljučenje o ovaj dugoročni posao. Najveći problem je to što teretni vozovi, koji prevoze ovu vrstu tereta kroz Crnu Goru idu prosječnom brzinom od 12 kilometara na sat, i vuku veoma mali broj vagona – cisterni, što znatno povećava cijenu koštanja prevoza tečnog tereta.

Gasprom sada najveći dio izvoza obavlja Dunavom preko Rumunije, a pošto posao preko barske Luke otpada, uskoro će započeti i izvoz preko Hrvatske. Ovaj ruski gigant ne odustaje, međutim, od istraživanje rezervi gasa i nafte u Crnoj Gori. Generalni direktor Gaspromnjefta Kiril Kravčenko izjavio je nedavno u intervjuu za sofijsku agenciju Fokus da Balkan ima dobre potencijale za ekonomski rast.

"Zbog toga smo prije dvije godine i kupili NIS, koji je postao prvi evropski aktiv kompanije. Osim za Srbiju zainteresovani smo i za Crnu Goru, BiH, Bugarsku, Rumuniju, Makedoniju i djelimično Hrvatsku. U tim državama vidimo mogućnost razvoja saradnje u oblasti prodaje na veliko i malo", naglasio je Kravčenko.

Gaspromnjeft će uložiti 500 miliona eura do 2012. godine u modernizaciju rafinerije nafte u Pančevu, što će, kako procjenjuje, uticati da Srbija iskoristi industrijski i energetski potencijal regiona. Kapital kompanije povećao se 13,4 puta od 2001. godine. Sama vrijednost NIS-a je niska u odnosu na vrijednost čitave grupe, ali je važna za stratešku ulogu na Balkanu.

Ubrzo nakon kupovine NIS-a, Gasprom je krenuo u istraživanja nafte i gasa u Vojvodini i Bosni i Hercegovini, gdje je angažovan Gaspromnjeft, a sada je ozbiljno zainteresovan da dobije koncesije i u Crnoj Gori. Ruse naročito interesuje istraživanje u sjevernoj Crnoj Gori – duž granice sa BiH kao i u oblast Crmnice – u rejonu Skadarskog jezera. Optimizam stručnjaka Gasproma da u tim područjima možda postoje ležišta nafte baziran je na činjenici da je u Bosni i Albaniji već dokazano postojanje kopnenih rezervi sirove nafte. U Podgorici se odavno govori da je opšte poznato da Crna Gora, BiH i Albanija imaju veoma slične geološke karakteristike. Istražna bušenja rađena rađena su još 60-ih godina prošlog vijeka u Buljarici, ali ni na toj lokaciji, kao ni na području Grahova I Crmnice nije pronađena komercijalna količina nafte. Tadašnja tehnika, mežutim, nije omogućavala bušenje na dubinama većim od 4.000 metara za koje se pretpostavlja da bi na njima imalo nafte.

Prema Strategiji razvoja energetike, rezerve nafte u crnogorskom podmorju su procijenjene na sedam milijardi barela, dok se rezerve prirodnog gasa procjenjuju na čak 425 milijardi kubnih metara. Ovo su, doduše, geološke procjene. Treba imati u vidu da i nafta i gas, zbog tektonskih i geoloških uticaja, mogu da nestanu sa ovih prostora. Zanimljivo je, takođe, da u Strategiji razvoja energetika nema ni slova o mogućnosti da nafte ima na sjeveru Crne Gore.

Analitičari „Gasproma" evidentirali su da je, zbog sve veće bojazni od nuklearnih elektrana, na svjetskom tržištu porasla tražnja za gasom, koji se pokazao najjeftiniji energent.