Obnova HE Jajce II: Veća brana, plus mala elektrana

Bez autora

Sep 06 2010

Elektroprivreda HZ-HB odlučila je produžiti vijek trajanja Hidroelektrane Jajce II i povećati njenu pouzdanost, a izgradnjom male centrale na optočnom dijelu tunela dodatno povećati proizvodnju električne energije. Projektnu dokumentaciju radi Konzorcij koji čine Institut za elektroprivredu i energetiku iz Zagreba (lider) te članovi IBE iz Ljubljane, Institut građevinarstva Hrvatske, Marting i Brodarski institut iz Zagreba i Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci. U izradu te dokumentacije do sada su uložena 1,4 miliona KM. U toku je revizija urađenog posla, nakon čega slijedi izrada glavnog projekta i početak radova planiran za proljeće iduće godine. HE Jajce II u pogonu je od 1954. godine. Instalirane snage od 30 MW i srednje godišnje proizvodnje oko 170 GWh, ima važnu ulogu u elektroenergetskom sustavu EP HZ-HB iz Mostara. Budući da se radi o najstarijoj elektrani u proizvodnom sistemu, bilo je nužno da se u cijelosti analizira stanje postrojenja i odredi smjer u kojem se ono mora obnavljati kako bi se produžio njen radni vijek.

Obnova HE Jajce II: Veća brana, plus mala elektrana Elektroprivreda HZ-HB odlučila je produžiti vijek trajanja Hidroelektrane Jajce II i povećati njenu pouzdanost, a izgradnjom male centrale na optočnom dijelu tunela dodatno povećati proizvodnju električne energije.

Projektnu dokumentaciju radi Konzorcij koji čine Institut za elektroprivredu i energetiku iz Zagreba (lider) te članovi IBE iz Ljubljane, Institut građevinarstva Hrvatske, Marting i Brodarski institut iz Zagreba i Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci. U izradu te dokumentacije do sada su uložena 1,4 miliona KM.

Kako saznajemo od predstavnika EP HZ-HB Vlatka Međugorca, u toku je revizija urađenog posla, nakon čega slijedi izrada glavnog projekta i početak radova planiran za proljeće iduće godine.

HE Jajce II u pogonu je od 1954. godine. Instalirane snage od 30 MW i srednje godišnje proizvodnje oko 170 GWh, ima važnu ulogu u elektroenergetskom sustavu EP HZ-HB iz Mostara. Budući da se radi o najstarijoj elektrani u proizvodnom sistemu, bilo je nužno da se u cijelosti analizira stanje postrojenja i odredi smjer u kojem se ono mora obnavljati kako bi se produžio njen radni vijek.

Projektanti su predvidjeli nadgradnju postojeće brane na akumulaciji za tri metra te modernizaciju i automatizaciju postrojenja. Time se nastoji produžiti vijek njenog trajanja i smanjiti osnovni i materijalni troškovi tokom budućeg rada zasnovanog na novim hidrološkim zahtjevima i uslovima elektroenergetskog sistema.