Energetika - Hrvatska

Obnovom zgrada do poslova vrijednih 1,5 milijardi eura godišnje

Na energetske trendove u Hrvatskoj, Europi i globalno u idućih će nekoliko desetljeća najviše utjecati rast potrošnje i nužno smanjivanje emisija stakleničkih plinova kako bi se zaustavile klimatske promjene, složili su se stručnjaci na 19. tradicionalnom forumu Dan energije, koji je organiziralo Hrvatsko energetsko društvo (HED), a raspravljalo se o viziji energetske budućnosti do 2050.

»Radikalno smanjenje emisija (očekivanja su 50 posto) u očekivanju rasta potrošnje energije rezultirat će promjenama u cijelom ciklusu proizvodnje, prijenosa, distribucije i potrošnje energije. Energetika u 2050., sa smanjenim emisijama ugljikova dioksida i ostalih stakleničkih plinova, bit će potpuno različita u strukturi potrošnje kod konačnog kupca energije, a posljedično i u strukturi njene proizvodnje«, kaže Goran Granić, predsjednik HED-a i direktor Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Međutim, to se, prema njegovim riječima, ne može ostvariti s postojećim tehnologijama, pa se najviše očekuje od ubrzanog tehnološkog razvoja, što je nužno za ostvarivanje postavljenih ekoloških ciljeva, uz sigurnu i kvalitetnu opskrbu energijom.

Stručnjaci ističu da će u budućnosti sve važniju ulogu imati obnovljivi izvori energije, koji stvaraju puno manje stakleničkih plinova, i mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, koje donose velike energetske, financijske i ekološke koristi. One su, u stvari, veliki izvor energije jer sprječavaju nepotrebnu potrošnju, a istodobno pomažu okolišu prije svega kroz smanjivanje ispuštanja plinova koji potiču globalno zagrijavanje i smanjeno korištenje ograničenih prirodnih resursa. Posebno su velike uštede moguće u zgradama u kojima se troši oko 40 posto ukupne energije.

»To nije ni čudo kad se zna da do devedesetih godina prošlog stoljeća kod nas gotovo da i nije bilo pravih propisa o izolaciji zgrada. Zato su tu gubici energije jako veliki (prosječno oko 200 kilovatsati na četvorni metar), a mogli bi se odgovarajućim mjerama smanjiti do 35 kilovatsati na četvorni metar. Osim toga, da se u Hrvatskoj u 20 godina obnovi stambeni i poslovni fond, to bi godišnje stvorilo poslove vrijedne 1,5 milijardi eura, što bi bio veliki poticaj gospodarskom razvoju«, ističe Granić.

»Zato je Hrvatska u novoj strategiji energetskog razvoja preuzela ciljeve Europske unije, koji predviđaju da se do 2020. godine 20 posto energije dobiva iz obnovljivih izvora te isto toliko poveća energetska učinkovitost i smanje emisije stakleničkih plinova«, kaže Darko Horvat, ravnatelj Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.

»To možda nećemo uspjeti ostvariti u tom roku, ali želimo stvoriti trend, pa ako do 2020. dosegnemo 15 do 16 posto, smatram da će to za Hrvatsku biti uspjeh«, dodaje Horvat. Međutim, i mnoge druge zemlje, pa i članice EU-a, još su prilično daleko od ostvarenja tih prilično zahtjevnih ciljeva. Boris Cota, gospodarski savjetnik predsjednika Ive Josipovića, ipak vjeruje da krajem prošle godine u Saboru usvojena energetska strategija do 2020. neće ostati samo lista neostvarenih želja, nego će biti provedena.

»Naime, korištenje obnovljivih izvora energije, povećanje energetske efikasnosti i zelenijih tehnologija globalni je konsenzus koji je prihvatila i Hrvatska«, kaže Cota. Pritom napominje da su osnovni ciljevi energetske politike povećanje konkurentnosti, održivosti i sigurnosti opskrbe potrošača te veća efikasnost i fleksibilnost prema klimatskim promjenama. No, za ostvarenje ciljeva nužne su velike investicije u energetske objekte za što je teško osigurati novac.

»Ali šteta od neostvarenih nužnih energetskih investicija još je veća, pa je nužno stvoriti što bolju poslovnu klimu za privlačenje investitora«, upozorava Cota. Stručnjaci procjenjuju da bi se radikalnom redukcijom emisija stakleničkih plinova koji potiču globalno zagrijavanje, a velikim dijelom nastaju korištenjem fosilnih goriva, njihova potrošnja u budućnosti mogla znatno smanjiti. Posebno kod malih potrošača, koji ne mogu kao veliki organizirati prikupljanje tih štetnih plinova, najvećim bi ih dijelom mogla zamijeniti električna energija, što bi njenu potrošnju moglo povećati i za 70 posto.

Otežano sudjelovanje domaće industrije

»Kako bi se ubrzao postupni prijelaz s fosilnih na obnovljive izvore, vlade zemalja članica EU-a potiču ulaganja u njihovo korištenje. Time se stvaraju mogućnosti za novo zapošljavanje, prije svega na proizvodnji opreme i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora, pa je to napravila i Hrvatska, a novac za subvencije osigurava se iz dodatnih davanja na cijenu struje koji plaćaju svi potrošači«, kaže Stjepan Car, direktor Končar – Instituta za elektrotehniku.

Međutim, razvoj domaće industrije i stjecanje preporuka nužnih za dobivanje poslova otežani su zbog oštre strane konkurencije i izvora financiranja koji često uvjetuju nabavu strane opreme. »U takvim uvjetima korištenje obnovljivih izvora ne pridonosi gospodarskom razvoju Hrvatske niti novom zapošljavanju«, upozorava Car.