Petrol i svoju logistiku prilagođava promijenjenim uvjetima.
Osiguravaju da su
spremni za moguću domaću proizvodnju električne energije s lož uljem
zimi, kako sa stajališta nabave goriva, tako i mogućnosti prijevoza
željeznicom i cestom. Od Petrola i drugih energetskih kompanija u zemlji očekujemo da se
što bolje pripreme za zimu i pokušaju preduhitriti sve izazove s kojima
se možemo susresti, rekao je u petak član uprave Petrola zadužen za
energetiku, logistiku itd. i operativno poslovanje, Jože Bajuk. Spremni su pružiti potporu zemlji tijekom energetske krize. Prema
njegovim riječima, tvrtka Geoplin, koja je u 75-postotnom vlasništvu
Petrola, spremna je za isporuku plina, Petrol to prati, a napravili su
nekoliko scenarija. Bude li država zimi bila primorana osiguravati
električnu energiju i kroz proizvodnju u plinskim blokovima na mazut,
Petrol je spreman, između ostalog, na veću opskrbu gorivom preko luke do
skladišta Sermin te na pojačan transport željeznicom i kamionima
cisternama. Opskrba kućanstava i poduzeća trebala bi ostati pouzdana. Prema
Bajukovim riječima, kućanstva i tvrtke traže alternative prirodnom
plinu. Kod kućanstava to je uglavnom loživo ulje, a kod poduzeća, osim
loživog ulja, i ukapljeni naftni plin, gdje je to moguće. "Sigurni smo da pratimo sve potrebe, ali žestina zime pokazat će kako
će se ova infrastruktura koja je spremna zapravo iskoristiti. Mi smo
svakako konstruktivan dio toga (pripreme zemlje za neizvjesnu zimu,
op.a.) . str.)", kazao je Bajuk . Što se tiče ponude benzinskih postaja - u lipnju su zbog snažnog
porasta potražnje, dan prije promjene regulacije cijena motornih goriva,
koja je donijela tadašnji nagli rast cijena, na nekim benzinskim
postajama privremeno ponestalo gorivo - Bajuk kaže da već poznaju navike
kupaca i da algoritmi osiguravaju da je opskrba adekvatna . “Naša
odzivnost je znatno veća”, uvjerava. Usko grlo je uglavnom prijevoz
goriva željeznicom od Sermina do skladišta u unutrašnjosti. Skladište u Serminu ima kapacitet od 480.000 kubnih metara robe. Oko
100 tankera godišnje tamo doveze gorivo, a protok je 3,75 milijuna
kubika, rekao je Rok Cizej, izvršni direktor logistike u Petrolu. Više
od polovice kapaciteta skladišta Sermin namijenjeno je državnim robnim
rezervama. Glavna unutarnja skladišta naftnih derivata su u Zalogu i Račama s
kapacitetom od 20.000 ili 60.000 kubika, prema riječima Cizeja, iz
Sermina mogu prevesti od četiri do šest kompozicija vlakova, od kojih
svaka može prevesti milijun litara goriva dnevno. Petrol provodi i projekt transformacije logistike u okviru kojega,
među ostalim, poboljšavaju iskorištenost autocisterni za punjenje na
servisima i dostavu te digitaliziraju opskrbu derivatima i plinom. Prema Bajukovim riječima, embargo na rusku naftu koja se transportira
morem, koji stupa na snagu krajem godine, neće značajno utjecati na
cijene derivata. Prijelazno razdoblje od šest mjeseci daje dovoljno
vremena za pripremu. Razlika u cijeni kod transporta nafte s lokacija
udaljenijih od Crnog mora, preko kojih su rafinerije na Mediteranu, gdje
Petrol uglavnom kupuje gorivo, većinom nabavljale sirovu naftu, manja
je od npr. razlika u cijeni pri prelasku s opskrbe prirodnim plinom
plinovodom na opskrbu ukapljenim plinom morem. Prema njegovim riječima, mediteranske rafinerije već prelaze s ruske
na naftu iz drugih izvora. Prilikom dokazivanja podrijetla embarga,
objasnio je Bajuk, Petrol će dokazati iz koje će se rafinerije
nabavljati gorivo, a rafinerija iz koje je nafte to gorivo proizvedeno. Po njegovom mišljenju, više od embarga na cijene nafte će utjecati
kretanje gospodarske aktivnosti, odnosno moguća recesija sljedeće
godine.