Energetika - Hrvatska

Plinacro dobio uporabnu dozvolu za treći dio plinovoda prema Dalmaciji

Dobivanjem uporabne dozvole za treći dio velikog plinovodnog sustava Like i Dalmacije, Plinacro je uspješno, i u skladu sa zadanim rokovima, svladao i najtežu dionicu budućega magistralnog plinovoda Bosiljevo–Split.

Okosnica trećeg dijela tog sustava 91,3 kilometra duga je dionica magistralnog plinovoda od Gospića do Benkovca, promjera 500 milimetara i maksimalnog radnog tlaka 75 bara. Gradnja tog 31,8 milijuna eura vrijednog plinovoda počela je potkraj ožujka 2010. te je u skladu s planovima završena u roku od 360 dana, to jest potkraj ožujka ove godine.

Istodobno s gradnjom glavnog, magistralnog plinovoda počela je i gradnja 36,9 kilometara regionalnog plinovoda Benkovac–Zadar te odvojnih plinovoda za Benkovac (12,7 kilometara) i Obrovac (5,7 kilometara). Radove na gradnji treće dionice magistralnog plinovoda Bosiljevo−Split, uključujući i gradnju mjerno-redukcijskih stanica Gračac i Benkovac te sve radove potrebne za puštanje u rad ove dionice plinovoda, izvodio je hrvatsko-talijanski konzorcij tvrtki Dalekovod i Ghizzoni.

Kako ističu u Plinacru, unatoč specifičnim geomorfološkim uvjetima tog područja, iznimnoj zahtjevnosti trase plinovoda (prijelaz Velebita) te izrazito nepovoljnim vremenskim uvjetima za zimskih mjeseci, i ovu su, tehnički najzahtjevniju, dionicu plinovodnog sustava Like i Dalmacije završili potpuno u skladu s rokovima. Time su nastavili uspješno provoditi Plan razvoja, gradnje i modernizacije plinskog transportnog sustava Hrvatske. Također, završetkom radova i ishođenjem uporabne dozvole za treći dio tog sustava Plinacro je ostvario sve preduvjete da se odmah nakon što koncesionar za to područje tvrtka EVN Croatia sagradi distributivnu mrežu plinovoda Zadru i Zadarskoj županiji, prvima u Dalmaciji, omogući opskrba prirodnim plinom, kvalitetnim i ekološki prihvatljivim energentom koji će sigurno omogućiti daljnji razvoj turizma i gospodarstva tog dijela Hrvatske.

Problem je, međutim, u tome što Plinacrovu brzu gradnju magistralnih plinovoda kroz Hrvatsku (Istru, na riječkom području, u Gorskom kotaru, Lici i Dalmaciji) ne prati i odgovarajuće brza gradnja distribucijskih plinovoda pa stručnjaci strahuju da bi dio magistralnih plinovoda neko vrijeme mogao biti mrtvi kapital što bi Plinacru možda moglo otežati vraćanje velikih kredita za gradnju plinovoda.

»Uporaba prirodnog plina u tim regijama sada ovisi o lokalnoj samoupravi i gradnji distributivne mreže. Iako situacija nije idealna, posebno u Lici gdje još nisu izabrali koncesionara za gradnju distribucijske mreže, pozitivni se pomaci ipak vide, a i Plinacro maksimalno pomaže županijama i koncesionarima da ubrzaju svoj dio posla. Tako se, primjerice, već potkraj ljeta očekuje završetak dijela distributivnog sustava u Zadru pa bi uporaba plina bila moguća od jeseni. Na području Istre operater je distribucijskog sustava i opskrbljivač plinom krajnjih kupaca Plinara Pula. Još lani, netom nakon završetka gradnje magistralnog plinovoda Vodnjan-Umag, spojeni su prvi potrošači u Umagu. Ove se godine očekuje priključenje prvih potrošača u području Rovinja. Daljnjim razvojem distribucijskog sustava povećat će se i potrošnja prirodnog plina u Istri, a distribucijska se mreža širi i na riječkom području«, kaže direktor Plinacra Jerko Jelić Balta.