Energetika - Crna Gora

Prioritet proizvodnja iz solarnih elektrana

„Energetska strategija Crne Gore trebalo bi da bude usklađena s ciljevima EU i da ide u smjeru smanjenja potrošnje kroz povećanje energetske efikasnosti i rast udjela energije iz obnovljivih izvora. Naglasak treba da bude na smanjenju emisija stakleničkih gasova do 2050. godine, saglasno Pariškom sporazumu i EU ciljevima, odnosno ispunjenju Okvirne konvencije UN-a o promijeni klime te ublažavanju i prilagođavanju klimatskim promjenama“, rekao je Majdandžić za list Elektroprivreda.

On smatra da poseban naglasak treba da bude na sinergiju energije iz hidro, vjetro i solarnih elektrana.

„Prioritet bi trebalo da bude ugradnja i proizvodnja električne energije iz solarnih elektrana na mjestu potrošnje do snage priključka u kojem će se proizvoditi prvenstveno za sopstvenu potrošnju, a višak energije predavati u elektroenergetsku mrežu. Nakon toga treba ići u razvoj velikih solarnih elektrana do pet MW, ali na pasivnom zemljištu i na tržišnim osnovama“, objasnio je Majdandžić.

On je podsjetio da je interes svake zemlje da postane što manje zavisna od uvoza, jer je energetska nezavisnost i nacionalna sigurnost.

„Što je veća energetska nezavisnost, to je veća nacionalna sigurnost jedne zemlje. Svaka zemalja će prvo snabdijevati energijom svoje građane, pa tek onda, ako ima viška, predavati u interkonekciju“, objasnio je Majdandžić.

On je kazao da bi trebalo podsticati distribuiranu proizvodnju energije na mjestu potrošnje, a u okviru sprovođenja mjera energetske efikasnosti u visokogradnji kroz strategiju izgradnje zgrada približno nulte potrošnje energije.

„Od operatora distributivnih sistema sve više i više se očekuje da na tržištu električne energije osiguraju i stvore preduslove za aktivno uključivanje malih proizvođača/potrošača energije. Svakako treba da teži povećanju udjela OIE, ali bez posebnih podsticaja koji bi opteretili račune krajnjih kupaca kroz povećanje naknade za njih“, rekao je Majdandžić.

On je dodao da je svijet prisiljen da pronalazi nove izvore energije, s obzirom na to da je sve veća potrošnja, a time i potražnja za energijom, posebno električnom kao univerzalnim energentom. Ti novi izvori energije bi, kako je naveo, trebalo da doprinesu stabilizaciji postojećeg stanja, kao i manjoj emisiji gasova staklene bašte.

„Upravo zbog toga vidim veliku priliku svijeta za iskorak u područje korišćenja OIE i energetske efikasnosti. To se posebno odnosi na postavljanje fotonaponskih sistema na kuće, više stambene zgrade, manje preduzetničke i firme za vlastitu potrošnju“, saopštio je Majdandžić.

On je objasnio da na taj način vlasnici tih objekata postaju manje zavisni od dobavljača i manje podložni promjenama cijena energije na tržištu. Mjesečno ušteđeni novac, prema njegovim riječima, ostaje u porodici, gradu, regiji i na kraju državi, za bolji život i standard građana.

„Bio bi to dodatak na penzije, plate, stipendije i socijalu. Kako je korišćenje solarne energije lokalnog karaktera to za širu zajednicu i, konačno, državu vodi otvaranju novih radnih mjesta i ulaganju u ruralnim područjima i slabo razvijenim mjestima“, rekao je Majdandžić.

On je dodao da se na taj način obezbjeđuje smanjenje emisije stakleničkih gasova, država izvozi električnu energiju, građani postaju bogatiji, a otvaraju se nova radna mjesta lokalnog karaktera u proizvodnji, projektovanju, montaži, nadzoru, puštanju u pogon, održavanju, marketingu i promociji solarnih fotonaponskih sistema.

Majdandžić je saopštio i da je udio pokrivanja električnom energijom proizvedenom iz solarnih elektrana u zemljama EU prošle godine iznosio sedam odsto, a u Hrvatskoj jedan odsto.

„Kad bi Hrvatska imala takav udio u ukupnoj potrošnji, onda bi u njoj već sada trebalo da bude instalirano hiljadu MW sunčanih elektrana, a nažalost imamo 200 MW i nalazimo se na 26. mjestu u EU“, rekao je Majdandžić.

On je dodao da nakon Njamačke sa 7,9 GW novih fotonaponskih sistema, slijede Španija, Poljska, Holandija i Francuska. Tih pet EU tržišta ostalo je isto kao i 2021. godine, dok su Portugalija i Švedska ušli u top deset, na račun Mađarske i Austrije.

„Gledajući kumulativno instalisane fotonaponske sisteme, krovni PV sistemi predstavljaju 66 odsto od instaliranih 208,9 GW širom EU, krajem prošle godine“, kazao je Majdandžić.

On u budućnosti očekuje porast u korišćenju OIE i umrežavanje proizvođača i potrošača električne energije korišćenjem obnovljivih izvora putem distribuirane proizvodnje električne energije (DPEE).

„Ovdje se pred tehničku struku stavlja veliki izazov, a to je - kako da potrošnja električne energije prati varijabilnu proizvodnju energije iz OIE? Evropsko udruženje industrije fotonapona (EPIA) predviđa da će solarna fotonaponska tehnologija do 2030. godine pokriti 15 odsto potrošnje električne energije u EU, a 2040. godine čak 30 odsto“, kazao je Majdandžić.