Energetika - Crna Gora

Sami da grade dalekovode

Izabrani koncesionar na projektu izgradnje hidroelektrana na Morači moraće da gradi dalekovode kako bi plasirao električnu energiju koju u njima proizvede, navodi se u izmjenama tenderske dokumentacije koje je usvojila Vlada.

U Vladinom Obrazloženju izmjena tenderske dokumentacije za HE na rijeci Morači, u koji je agencija Mina-business imala uvid, navodi se da je stara verzija dokumentacije predviđala transfer tih dalekovoda u vlasništvo i upravljanje Crnogorskom elektroprenosnom sistemu (CGES).

Nova verzija tenderske dokumentacije, kako su naveli, preciznije definiše to pitanje.

"Prenos vlasništva na CGES će nastupiti ukoliko su novoizgrađeni dalekovodi takvi da se mogu koristiti ne samo za prenos električne energije iz HE na Morači nego i za potrebe elektroenergetskog sistema Crne Gore", navodi se u obrazloženju.

Iz Vlade su objasnili da je takav prenos vlasništva i upravljanja regulisan Zakonom o energetici, a uključio bi odgovarajuću kompenzaciju koncesionaru koju bi dao CGES.

"U suprotnom, odnosno ukoliko se dalekovodi mogu koristiti isključivo za plasman električne energije iz HE na Morači, koncesionar će ostati vlasnik dalekovoda i njima će samostalno upravljati", navodi se u izmijenjenoj tenderskoj dokumentaciji.

Taj Vladin dokument predstavlja pregled svih važnih promjena u tenderskoj dokumentaciji za projekat izgradnje HE na rijeci Morači, koje su napravljene od 18. novembra prošle godine, kada je Vlada usvojila Instrukcije za kvalifikovane ponuđače i nacrte Ugovora o koncesiji i podršci sponzora za projekat.

Iz Vlade su saopštili da su održane dvije konferencije sa kvalifikovanim ponuđačima, u decembru prošle i u aprilu ove godine, na kojima se detaljno razgovaralo o komentarima ponuđača na staru verziju tenderske dokumentacije.

Na osnovu tih razgovora su i napravljene izmjene u dokumentaciji u slučajevima gdje se smatralo da one unaprijeđuju izvodljivost projekta i ne ugrožavaju interes države.

Novine u dokumentaciji su i da se od ponuđača na tenderu zahtijeva da tehničku ponudu razviju i predstave na nivou koji će biti dovoljan tenderskoj komisiji da objektivno ocijeni ponude.

"Stara verzija tenderske dokumentacije je zahtijevala da se tehnička ponuda predstavi na nivou Studije opravdanosti, što bi zahtijevalo vrijeme i troškove koji su prekomjerni za fazu tendera", navodi se u obrazloženju.

Nova verzija dokumentacije zahtijeva nivo Prethodne studije opravdanosti, uključujući Idejno rješenje.

Novina je i da će koncesionar odmah nakon potpisivanja ugovora o koncesiji i podršci sponzora, koji se zajedno zovu Projektni ugovori, pristupiti procesu zatvaranja finansijske konstrukcije.

Stara verzija tenderske dokumentacije je zahtijevala od koncesionara da postigne zatvaranje finansijske konstrukcije tri mjeseca od potpisivanja Projektnih ugovora.

Takav rok, kako su objasnili iz Vlade, je prethodno izabran jer se smatralo da će koncesionar izabrati takozvano "korporativno finansiranje", odnosno finansiranje projekta isključivo sopstvenim novcem.

"Tokom razgovora sa kvalifikovanim ponuđačima u aprilu ispostavilo se da ponuđači planiraju da primijene takozvano "projektno finansiranje", odnosno finansiranje uz učešće zajmodavaca, jer smatraju da će se tako postići bolji uslovi finansiranja", dodaje se u obrazloženju.

Iz Vlade su objasnili da u modelu projektnog finansiranja nije realno očekivati da se zatvori finansijska konstrukcija tri mjeseca nakon potpisivanja projektnih ugovora zbog kompleksnosti procesa pregovora sa zajmodavcima.

Nova verzija tenderske dokumentacije zahtijeva od ponuđača da u sklopu svoje ponude definiše pitanja o kojim želi da pregovara ukoliko bude izabran za najpovojnijeg, kao i da to uradi u svojoj ponudi u vidu odstupanja od nacrta Projektnih ugovora.

"U slučaju da ne dođe do dogovora u vezi tih odstupanja i Projektni ugovori ne budu potpisani država zadržava pravo naplate polovine ponudbene garancije, te je na taj način zaštićen od nerealnih zahteva najpovojnijeg ponuđača", saopštili su iz Vlade.

Rok za zatvaranje finansijske konstrukcije može biti odložen u slučaju da država i njeni organi, ili CGES, kasne u nekoj od njihovih aktivnosti kao na primer eksproprijacija zemljišta.

"Stara verzija tenderske dokumentacije je predviđala mogućnost pomjeranja roka za zatvaranje finansijske konstrukcije, ali na implicitan način. Nova verzija eksplicitno navodi druga kašnjenja državnih organa ili CGES-a koja mogu dovesti do odlaganja roka za zatvaranje finansijske konstrukcije", navodi se u obrazloženju.

Nova verzija dokumentacije zadržava mehanizam kojim se detaljno nadgleda rad koncesionara, ali takvu dužnost dodeljuje nezavisnoj inženjerskoj firmi koju će zajedno odabrati koncesionar i država, a plaćaće je koncesionar.

Iz Vlade su kazali da će, nezavisno od sopstvenog tehničkog rešenja, koncesionar imati potrebu da koristi dio tehničke dokumentacije za HE na Morači koja je u posjedu EPCG.

Stara vezija tenderske dokumentacije je predviđala obavezu države da o svom trošku obezbijedi nesmetano korišćenje tehničke dokumentacije od momenta potpisivanja Projektnih ugovora.

"Nova verzija detaljnije obrađuje ovo pitanje. Sačinjen je nacrt Ugovora o licenci za EPCG dokumentaciju koji će potpisati ta kompanija i koncesionar prije, ili na dan potpisivanja Projektnih ugovora, kako bi se izbjegao rizik da realizacija Projekta kasni zbog kašnjenja u prenosu prava za korišćenje dokumentacije", rekli su iz Vlade.

Vlada ima obavezu da do potpisivanja Projektnih ugovora dogovori sa EPCG način kompenzacije za dokumentaciju, kako bi EPCG mogla da potpiše Ugovor o licenci za njenu dokumentaciju.

Nova verzija tenderske dokumentacije između ostalog bliže određuje uslove, obaveze i prava koncesionara u vezi sa prenosom vlasništva.

Izmjenama su definisana i prava i obaveze koncesionara i države vezano za realizaciju novih projekata uzvodno od HE na Morači.

Rok za dostavljanje ponuda na tender za dodjelu koncesija za gradnju HE na Morači produžen je do 30. septembra.

Produžetak roka za dostavljanje ponuda za korišćenje hidropotencijala Morače tražile su italijanske kompanije Enel i A2A u konzorcijumu sa EPCG, jedine koje su ostale u trci za projekat.

Italijanske kompanije su tražile produženje roka kako bi mogle kvalitetno da pripreme ponude za projekat. Konzorcijum EPCG i A2A, kao i kompanija Enel bile su spremne da do 15. aprila dostave ponude za postojeća tehnička rješenja, ali im je za alternativna bilo potrebno dodatno vrijeme.

Na pretkvalifikacionom tenderu, koji je objavljen u februaru prošle godine, četiri ponuđača su prošla u narednu fazu i proglašena su kvalifikovanim za gradnju elektrana.

Kineska kompanija Sinohidro korporejšn /Sinohydro Corporation/ i austrijski Štrabag /Strabag/ ranije su odustali od učešća u tom projektu, za koji je kvalifikacioni tender objavljen u oktobru.

Sistem HE na Morači obuhvata izgradnju četiri elektrane, koje prosječno godišnje proizvedu 690 gigavata električne energije. Planirana je gradnja HE Andrijevo, Raslovići, Milunovići i Zlatica.