Energetika - Crna Gora

Savjetnici za naftu i gas iz Norveške

Norveški konzorcijum firmi „Simonsen Advokatfirma DA“ i „Bridge Consult AS“ izabran je za konsultanta za sprovođenje tendera za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika (nafte i gasa) u podmorju Crne Gore.

Norveški konzorcijum je pobijedio u konkurenciji firme iz Velike Britanije i konzorcijuma koje su činile hrvatska i američka preduzeća. Ukupna vrijednost ugovora je 400.000 eura.

Iz Ministarstva ekonomije je Pobjedi saopšteno da će norveški konzorcijum, između ostalog, pomagati Vladi u pisanju modela ugovora, ali i promociji tendera.

Prvi tender za izbor konsultanta je poništen sredinom marta jer su u Vladi mišljenja da taj posao mora voditi neko ko sa sličnim poslom već ima iskustva. Na taj tender bilo je dostavljeno šest ponuda i uglavnom su to bile firme iz regiona bez sličnih iskustava u dosadašnjem poslovanju.

Kako je ranije najavljeno iz Vlade, tender za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa u crnogorskom podmorju biće objavljen do kraja godine. Pismo o zainteresovanosti za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju poslalo je 18 svjetskih renomiranih kompanija. Na toj listi su i one najčuvenije svjetske firme iz naftnog biznisa, kao što su američki Ekson Mobajl, ruski Gasprom, norveški Statoil.

Vlada namjerava da objavi tender za dodjelu ugovora o koncesiji za istraživanje i ugovora o koncesiji za proizvodnju nafte u podmorju Crne Gore. Ugovor o koncesiji za proizvodnju podrazumijeva fazu istraživanja, verifikacije rezervi i proizvodnje i to obično traje do 30 godina. Taj ugovor će na kraju verifikovati parlament.

Ugovor za koncesiju za istraživanje traje do dvije godine i sklapa se za područja koja nijesu dovoljno istražena.
Iz Ministarstva ekonomije su više puta naglašavali da je „veoma neozbiljno“ tvrditi da Crna Gora ima sigurne komercijalne rezerve nafte i gasa. Često se navodi primjer da čak i kada se krene sa bušenjem i dođe se do nafte i gasa, ni tada se ne zna da li su te rezerve komercijalne.

- Nikada u crnogorskom ministarstvu ekonomije nije rečeno da ima tih rezervi. Neozbiljno je govoriti o rezervama i o komercijalnim količinama bilo čega. Možemo da kažemo da je Jadranski basen, kojem Crna Gora pripada, proizvodi basen. Albanija polovinu svojih potreba vuče iz Jadranskog basena, ENI iz Italije 40 odsto potreba zadovoljava iz ležišta u Jadranu. Hrvatska ima komercijalna ležišta i da 2,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje obezbjeđuje iz ležišta u Jadranskom basenu. Govorimo samo da je basen perspektivan i da je on proizvodan – kazali su sredinom juna Pobjedi iz Ministarstva ekonomije.

Naftne kompanije, kako je kazao, ne propuštaju sedimentne basene kakav je u području Jadrana jer je njih malo po svijetu. Biznis sa naftom je visokorizičan i njegovo finansiranje ne prate banke već same firme iz rezervi. Svako ko bude krenuo u istraživanje nafte i gasa „rizikovaće između 200 do 500 miliona eura“.

Ko je Vladi poslao pisma o zainteresovanosti

Pismo o zainteresovanosti za učešće crnogoskoj vladi uputilo je 18 svjetskih firmi. Na listi prijavljenih su Novatek, Gasprom (Rusija), ENI, Edison (Italija), Statoil (Norveška), Total (Francuska), NIS (Srbija), HESS Corporation (SAD); Trajan Oil&Gas-Energian Oil&Gas (Velika Britanija, Grčka); Sterlin Energy PLC, Northern Petroleum PLC, Geopartners Limited, Premieroil (Velika Britanija) (Velika Britanija); TDE Services, MOL (Mađarska); Hellenic Petroleum (Grčka); INA (Hrvatska).