U Sloveniji je prošle godine u prijenosno-distribucijski sustav isporučeno 16 posto više električne energije nego godinu prije, a iz hidroelektrana 58 posto više električne energije.
Ukupna potrošnja
električne energije smanjena je za sedam posto. Domaćom proizvodnjom
pokriveno je 91 posto finalne potrošnje električne energije. Prema izvješću Agencije za energetiku o stanju u području energetike u
2023. godini prijenosno-distribucijskom sustavu isporučeno je 14.194
gigavat sati (GWh) električne energije, što je 16,4 posto više nego
godinu prije. Od toga je 5708 GWh odn 40,3 posto električne energije proizvedeno je
u postrojenjima koja koriste obnovljive izvore. Istodobno je iz
hidroelektrana (HE) u sustav isporučeno gotovo 4792 GWh električne
energije, odn. 58 posto više nego sušne 2022. Uz bolju hidrologiju, rast
proizvodnje iz obnovljivih izvora energije rezultat je i rasta
proizvodnje u solarnim elektranama. U njima je u odnosu na godinu prije
porastao za oko 36 posto. Iz Nuklearne elektrane Krško (Nek) u prijenosni sustav primljeno je
oko 5323 GWh električne energije, što je 21 GWh odn. 0,4 posto više nego
godinu prije i 1,6 posto manje nego 2021. Termoelektrana Šoštanj (Teš) proizvela je 2683 GWh električne
energije, što je 5,5 posto više nego 2022. i 13,8 posto manje nego 2021. Elektrane u Sloveniji proizvele su ukupno 14.956 GWh električne
energije u 2023. godini. Budući da polovica električne energije iz Neka
pripada Hrvatskoj, stvarna slovenska proizvodnja bila je manja i
iznosila je 12.294 GWh, što je 17,4 posto više nego godinu prije. Domaća proizvodnja, uzimajući u obzir polovični udio Nekove
proizvodnje, doprinijela je slovenskom elektroenergetskom sustavu s
11.533 GWh električne energije. Potrošnja krajnjih kupaca s gubicima u
sustavu iznosila je 12.688 GWh električne energije. "U Sloveniji je
2023. godine domaća proizvodnja pokrivala 90,9 posto potrošnje
električne energije krajnjih kupaca", navodi agencija. U 2022. godini, koju su obilježili energetska kriza i nepovoljni
uvjeti za proizvodnju električne energije, taj je udio dosegnuo tek 70
posto, au koronskoj 2020. godini npr. na 92,6 posto. Potrošnja od 12.688 GWh manja je za sedam posto u odnosu na 2022. i
10,5 posto manja u odnosu na 2021. Bez obzira na gubitke u sustavu i
potrošnju ČHE Avče u pumpnom režimu, potrošnja krajnjih kupaca lani je
iznosila 11.442 GWh, što je za 8,1 posto manje nego 2022. i 11,7 posto
manje nego 2021. godine. Uzimajući u obzir fizičke tokove na pojedinim granicama sa susjednim
državama, Slovenija je 2023. s Italijom bila neto izvoznik električne
energije, a na preostale tri granice neto uvoznik. Prema ukupnim
razmjenama količina električne energije na granicama sa susjednim
državama, Slovenija je u 2023. bila neto izvoznik električne energije,
uzimajući u obzir cjelokupnu proizvodnju električne energije u Neku. Nakon što je u 2016. godini, koja predstavlja prvu godinu
priključenja uređaja za samoopskrbu električnom energijom iz obnovljivih
izvora, priključeno 135 takvih uređaja, u 2023. godini novopriključeno
ih je 14.772 ukupne priključne snage od gotovo 223 megavata (MW). U
2023. godini radilo je 44.459 ovih uređaja ukupne priključne snage 556
MW i prosječne priključne snage 12,5 kW. Osim broja samoposlužnih korisnika, raste i prosječna snaga
samoposlužnih uređaja, što se može povezati sa sve većim korištenjem
električne energije za grijanje zgrada dizalicama topline, au posljednje
vrijeme i korištenjem samoposluživanja za naplatu električna vozila kod
kuće također postaje zanimljiva, kaže agencija. Ukupna potrošnja domaćeg potrošača prirodnog plina iznosila je 8.800
GWh, što je 2,3 posto manje u odnosu na prethodnu godinu i samo osam
posto iznad količine potrošnje u 2014. godini, kada je potrošeno
najmanje plina od 2000. godine. Lani su potrošnju najviše smanjili kupci kućanstva, i to za 13,8
posto na 1.028 GWh. Kupci na zatvorenim distribucijskim sustavima
potrošili su 547 Gwh odn 12,1 posto manje. Potrošnja je bila veća kod
kupaca na prijenosnom sustavu, i to za 0,3 posto, i iznosila je 4.884
GWh, te kod kupaca izvan kućanstava na distribucijskom sustavu, koji su
potrošili 2.341 GWh odn. 0,5 pola posto više nego godinu prije. Prema transportnom sustavu prirodnog plina u 2023. godini prenijeto
je 10.835 GWh prirodnog plina, što je gotovo 20 posto manje nego godinu
prije. Smanjenje je rezultat manjih količina prijenosa prema susjednim
prijenosnim sustavima, a smanjene su i količine prijenosa za potrebe
domaćih kupaca. 8772 GWh odn. 2,3 posto manje nego godinu prije, a u
ostale transportne sustave predano je 2028 GWh plina, što je gotovo 55
posto manje nego godinu prije i 11 posto više nego 2021. godine, kada je
predano najmanje plina nakon 2005. godine.