Neto proizvodnja električne energije u siječnju je dosegla 1354 gigavat sata (GWh) i bila je dva posto viša nego lani u prosincu, a 17 posto više nego lani u siječnju.
Međugodišnji rast
potrošnje bio je osjetno niži u odnosu na prethodnu godinu, ali je u
usporedbi s mjesecom potrošnja u gospodarstvu značajno porasla. S 438 GWh proizvodnja u hidroelektranama u siječnju bila je 25 posto
veća nego prije godinu dana, ali istovremeno za desetinu manja nego lani
u prosincu. Termoelektrane su u siječnju proizvele 368 GWh električne energije,
35 posto više nego u siječnju prošle godine i 23 posto više nego u
prosincu. U nuklearki Krško, koju karakteriziraju vrlo stabilni proizvodni
uvjeti bez remonta i izvanrednih događaja, proizvodnja od 519 GWh ostala
je nepromijenjena i na mjesečnoj i međugodišnjoj usporedbi. Slovenija je u siječnju uvezla 902 GWh električne energije, a izvezla
974 GWh. U odnosu na prethodni siječanj uvoz je smanjen za šest posto,
dok je izvoz povećan za 12 posto. U odnosu na prosinac uvoz je
manje-više nepromijenjen, dok je izvoz manji za sedam posto. Raspoloživa električna energija bila je s 1.249 GWh veća za tri posto na godišnjoj, odnosno devet posto na mjesečnoj razini. S 1.014 GWh ukupna potrošnja kućanstava i poduzeća u siječnju bila je
za jedan posto veća nego godinu dana ranije i četiri posto veća nego u
prošlom prosincu. Potrošnja kućanstava bila je dva posto veća na
godišnjoj razini, ali je četiri posto manja na mjesečnoj razini. Pritom
je potrošnja u gospodarstvu bila jedan posto veća nego u siječnju prošle
godine, a oporavak je još izraženiji na mjesečnoj razini, budući da je
bila osam posto veća nego lani u prosincu. U siječnju je povećana ponuda energenata u svim kategorijama, osim
kod ostalih naftnih derivata, motornih benzina i kerozina za mlazne
motore. Zalihe u ove tri promatrane kategorije smanjene su za 46,4 odn.
dva posto. S druge strane, zalihe mrkog ugljena i lignita porasle su za
229 posto, crnog ugljena i antracita za 104 posto, koksa za 43 posto,
prirodnog plina za 14 posto, te ekstra lakog loživog ulja za 12 posto. U odnosu na lanjski siječanj, opskrba ostalim naftnim derivatima veća
je za 71 posto, mrkim ugljenom i lignitom za 67 posto, crnim ugljenom i
antracitom za 21 posto, prirodnim plinom za 17 posto, ekstra lakim
loživim uljem za devet posto, s kerozinom za mlazno gorivo za osam posto
i s ukapljenim naftnim plinom za sedam posto. U međuvremenu,
međugodišnji pad iznosio je npr. opskrba dizelskim gorivom za sedam
posto i benzinom za tri posto.