Slovenija će na proljeće dobiti svoju prvu vjetroelektranu, ali je investitor već podnio tužbu protiv države zbog dvogodišnjeg kašnjenje projekta. Ministarstvo za okoliš i prostor najprije je projekt odobrilo, a onda ga povuklo pa je tvrtka prije godinu i pol dana morala povući dizalice s gradilišta na Griškom polju u općini Divača. Nakon što su dobili sve potrebne dozvole i suglasnost vlasnika parcela koje služe za ispašu ovaca i konja, investitori sada računaju da bi "zelena" struja iz vjetroelektrane s 25 vjetrenjača mogla poteći već u travnju. Imat će kapacitet od 4,5 milijuna kilovatsati godišnje i moći će opskrbljivati 1100 domaćinstava električnom energijom. Prvi projekti gradnje vjetroelektrana u Sloveniji prijavljeni su prije desetak godina, no većinom su nailazili na probleme vezane uz dobivanje suglasnost države te na protivljenje lokalnog stanovništva.
Slovenija će na proljeće dobiti svoju prvu vjetroelektranu, ali je investitor već podnio tužbu protiv države zbog dvogodišnjeg kašnjenje projekta.
"Štetu procjenjujemo na milijun eura, a ako ne dobijemo tužbu u upravnom postupku spremni smo ići i na europski sud", izjavio je za ljubljanski dnevni list "Dnevnik" od utorka Anton Korošec, direktor austrijsko-slovenskog poduzeća Alpe Adrija Energija.
Ministarstvo za okoliš i prostor najprije je projekt odobrilo, a onda ga povuklo pa je tvrtka prije godinu i pol dana morala povući dizalice s gradilišta na Griškom polju u općini Divača.
Nakon što su dobili sve potrebne dozvole i suglasnost vlasnika parcela koje služe za ispašu ovaca i konja, investitori sada računaju da bi "zelena" struja iz vjetroelektrane s 25 vjetrenjača mogla poteći već u travnju. Imat će kapacitet od 4,5 milijuna kilovatsati godišnje i moći će opskrbljivati 1100 domaćinstava električnom energijom.
Prvi projekti gradnje vjetroelektrana u Sloveniji prijavljeni su prije desetak godina, no većinom su nailazili na probleme vezane uz dobivanje suglasnost države te na protivljenje lokalnog stanovništva. Gradnja velike vjetroelektrane Volovje Rebra, koja je bila planirana kod Ilirske Bistrice, bila je onemogućena zbog protivljenja ekoloških udruga koje su dokazivale da bi negativno utjecala na životni prostor nekih zaštićenih vrsta, osobito ptica.