Energetika - Slovenija

Proizvodnja u hidroelektranama na godišnjoj je razini veća za 21 posto, au odnosu na rujan za tri posto.

U termoelektranama je zbog zamjene proizvodnje iz Nuklearne elektrane Krška bila 95 posto viša nego godinu prije, au odnosu na rujan 27 posto.

Veću proizvodnju električne energije u termoelektranama prati i porast potrošnje goriva. Ukupna potrošnja goriva tako je za 82 posto veća nego godinu prije, ponajviše zbog veće potrošnje lignita, kojeg smo na godišnjoj razini potrošili za 134 posto, a na mjesečnoj za 28 posto.

Nuklearna elektrana u listopadu je radila samo nekoliko dana, jer je 6. listopada ugašena zbog propuštanja primarnog sustava te je sredinom tog mjeseca ponovno priključena na mrežu.

Ipak, njegova je neto proizvodnja prije gašenja iznosila 84 GWh, dok prošle godine zbog remonta uopće nije proizvodila električnu energiju. U odnosu na rujan proizvodnja iz nuklearne elektrane manja je za 83 posto.

Slovenija je u listopadu uvezla 962 GWh električne energije, a izvezla 776 GWh. U odnosu na prethodni listopad uvoz je manji za 21 posto, a izvoz veći za 18 posto. Pritom je u mjesečnoj usporedbi uvoz za nadoknadu gubitka proizvodnje iz Neka bio veći za 53 posto, dok je izvoz smanjen za 12 posto.

Raspoloživa električna energija tako je dosegnula 1.017 GWh i bila je devet posto veća nego u rujnu i tri posto manja nego u listopadu prošle godine.

Potrošnja električne energije u kućanstvima veća je za 13 posto i iznosi 247 GWh mjesečno, dok je za poduzeća ostala manje-više nepromijenjena na 589 GWh. Na godišnjoj razini potrošnja kućanstava manja je za šest posto, a tvrtki za tri posto.

Statističari su objavili i podatke o prošlogodišnjem udjelu energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije u Sloveniji. To je bilo nešto više od 22,9%, što je 1,7 postotnih bodova manje nego 2021. U elektroenergetskom sektoru taj je udio porastao za oko dva postotna boda, na 37%, ponajviše zbog velikog porasta proizvodnje u solarnim elektranama (od 42,5 posto).

U usporedbi s 2021. udio obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije najviše je smanjen u sektoru prometa, i to za 2,8 postotnih bodova, na oko 7,8 posto. Na smanjenje je izravno utjecala približno 23,3 posto niža potrošnja biogoriva u prometu, s druge strane, potrošnja svih goriva u prometu porasla je za 8,6 posto.

I u sektoru grijanja i hlađenja lani se udio obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije smanjio na godišnjoj razini, točnije za 1,2 postotna boda, na gotovo 34 posto. Zbog blage zime, u 2022. godini potrošnja svih goriva za ovu namjenu smanjena je za 13,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, zbog regulirane cijene ekstra lakog lož ulja i poremećaja na tržištu u opskrbi drvnih goriva, potrošnja potonjih za grijanje manja je za 20,5 posto, dok je potrošnja ekstra lakog lož ulja na s druge strane, bio gotovo 11,8 posto veći.